Борба, 20. 09. 2008., стр. 7
E
vikend
ubota - nedelja, 20 - 21. septembar 2008.
BORBA 7
Igra šarenih niti za rođendaniSpoj različitih
-/NOGRAFSKI MUZEJ U BEOGRADU PROSLAVIĆE 107. OENDAN IZLOŽBOM DMETA IZ SVOJE ZBIRKE IROTSKIH ĆILIMA „IGRA ŠANIH NITI“, ČIJA AUTORKA NA CVETKOVIĆ, VIŠA KUSTOSKINJA EMB. IzLOjBu ĆE DANAS, U 19 čASO\\, SVEČANO OTVORITI MR ViRi MARKOVIĆ, A PRISUT-~
| a ćE SE OBRATITI 1 Duaa ŽIVKOVIĆ, POMOĆNICA MINISTRA KULTURE SRBIJE, i NASTUP GUDAČKOG MARTETA „INTERMECO“ I (STALJENU DODELU NAGRA-
0 BORIVOJE DROBNJAKO-
vIĆ“.
Pirotsko Ćilimarstvo naj„wenije je tkačko stvaraMio na prostoru Srbije, na Čiji rAZVOj UtiCAO JC niz doyenih društvenih, ekonomskih, religijskih i ostaih (promena tokom tc-
| gobne istorije. Pirotski ćilimi izrađivani su od vlasnai, tanko opredenc vunc, ihnikom klečanja na vcrtikilnom razboju, a odlikuju s bogatim i raznovrsnim geometrijskim , ornamcntimaukomponovanim u ccntralni prostor i u sistem bordura. \ urskom dobu ćilimc kudanom koristila turska voška i civilno stanovni0,4 manjem Dbimu cini slojevi srpskog gradamstva i pripadnika drugih maonalnosti. U oslobođemj Srbiji ćilimi su imali viwiruku funkciju opremana gradskih enterijera, tO-
kom tih prvih decenija prerastavši u simbol prestiža i postavši ncizostavni dekor na javnim, političkim, sportskim i ostalim manifcstacijama. Pirotskim tkaninama opremaju sc kraljcvske i arhijerejske rezidcncije, kao i cnterijeri važnih državnih ustariova.
Na savremeno likovno
e de
koncipiranoj izložbi i u katalogu po prvi put biće tako predstavljeni predmeti izabrani iz zbirke pirotskih ćilima koji se čuvaju u Htno-
Cilim (deo) kruna – sa grbom Srbije
grafskom muzeju u Beogradu. Zbirka sadrži 105 ćilima, nastalih u Pirotu izmecdđu 1792. i 1932. godine, značajne kulturne vrednosti i različitih funkcionalnih, likovnih i tehničkih karakteristika. Ti vredni predmeti kompleksnih kulturnih karakteristika prikupljcni su putem otkupa i po-
dh. ra
klona tokom više od jednog, veka postojanja te muZejskć ustanove. Najznačajnije predmete te zbirke činc dva ćilima s
beskrajnom šarom, izrađecna 1792. godine, i 24 batala — ćilima velikih dimcnzija, kompleksnc ornamentalne kompozicije i izuzctnih likovnih i tehničkih odlika. Zbog prostornog ograničenja, biće izloženo samo 32 predmeta navedene Zbirkc, a preostale tekstilijc biće predstavljene digital-
Nagrade „Borivoje Drobnjaković“
Dan „Etnografskog muzeja u Beogradu ustaljeni je i trenutak proglašenja dobitnika i uručenja dva fradicionalna priznanja – natkriljena imenom „Borivoja Drobnjakovića“. Nagradom za Životno delo iz oblasti etnologije i etnografske muzeologije sada je ovenčan i dr Nikola Pantelić, dugogodišnji muzejski savetnik EMB i potom direktor Etnografskog instituta SANU. Nagradu za mnajbolji diplomski rad studenata etnologije i antroplogije osvojio je Zlatko Knežević za rad „Fluidnost žamrova i njihov dijalog: na primeru priča o stvaranju 'Mekintoš' računara“ mentor dr Dragana Antonijević, docent.
nim putem. Pored autorkc Marine Cvetković, likovnc realizatorke te izložbe su grafički dizajner Dragana Lacmanović i arhitekta Bojana Đurović, a fotografije u za katalog snimila je mr Ivana Masniković-Antić, uz
·Đomoć Ministarstva kulture
Srbije.
Najavu izložbe i proslave dana Etnografskog, muzeja u Beogradu dopunila je zamenica direktora Vilma Niškanović, muzejska savetnica EMB, osvrtom na učinak tokom prošle godine. Potonja je navela da je u tom prostoru održano 59 koncerata i 15 predavanja, promovisano 18 knjiga, kao i takmičenje u verskom bcsedništvu, godišnje skupštine strukovnih društava, niz radionica i rcvija, sa brojnim gostima.
Gostoprimstvo je EMB pružio i starim licima, distrofičarima, osobama sa invaliditetom, deci s posebnim potrebama, humanitarnim organizacijama, a Ansambl za ranu muziku „Renesans“ stalni jc gBOSt tc ustanove, koja će ove godinc biti domaćin i već 17. međunarodnog festivala cetnološkog, filma. Obimni su i budući planovi te kuće, u kojoj će se na inicijativu Ministarstva kulture Srbije osnovati i — odeljenje za ncmaterijalnu kulturnu baštinu, a uključena je i u projekat Evropske komisije „Kultura 2007-2013“. ·
Dimitrije Stefanović
kultu
Dela velikana modernog slikarstva Marka Čelebonović: u Užicu
GRADSKA GALERIJA U UžICU, U SARADNJI SA SRPSKOM AKADEMIJOM NAUKA I UMETNOSTI, PREDSTAVILA JE LJUBITELJIMA LIKOVNE UMETNOSTI DELA AKADEMIKA MARKA ČELEBONOVIĆA (1902-1986), JEDNOG OD VELIKANA NAŠEG MODERNOG SLIKARSTVA.
Po izboru akademika Ljubomira Simovića, izloženo je 26 Čelebonovićcvih ulja na platnu iz različitih perioda njegovog, stvaralaštva, među kojima jc i slika „Freni i cveće”, nastala pre 80 godina.
Otvarajući izložbu, Simović jc primetio da likovni kritičari registruju višc faza a Čelebonovićevom slikarstvu: mrku, zelenu, srebrnu...On, međutim, smatra:da se nc bi pogrešilo ako bismo sve te faze doživeli kao jednu — plavu.
„Na njegovim slikama jc plavo i ono što je crveno. Ali, kad odemo korak dalje od plavog, kad kažemo vcdrina, dotaći ćemo samu suštinu njegovog slikarstva. Pri tom ne mislimo na bilo koju vedrinu, mislimo na onu vedrinu koju rada velika kultura i koja, kad doseže svoje vrhove, ortkri-
Rad Marka Čelebonovića
va umetnost”, rckao jc Simović. U katalogu ovc izložbe, zamcnica direktora Galcrije SANU Jelena Mežinski Milovanović napisala je da je Čelebonović u slikama spojio balkansku i meditcransku kulturu, jevrecjsko i slovensko nasleđe, te da je objedinio beogradsku i parisku školu.
„Ponikao iz francuskog, postimpresionizma, pripadao je krugu poetskog rcalizma i intimizma, a poslc rata i ekspresionizma. Prvenstveno jc bio kolorista, ali i virtuozni crtač”, zapi-
sala je Mežinski Milovanović. |
Čelebonović jey„rođen u Beogradu. Srednju školu završio je u Švajcarskoj, a prema očevom izboru ckonomiju jc studirao u O)ksfordu i pravo na Sorboni, posle čega je upisao parisku visoku umetničku školu. Akademiju Grand Šomjer. Prvi put je izlagao u Parizu 1925. podine, a kasnjje u Beogradu i drugim gradovima u našoj zemlji i svetu, a njegova dela čuvaju se u mnogim privatnim i javnim zbirkama.
Mihizova nagrada Mileni Bogavac Ključ
O\OGODIŠNJA NAGRADA ZA DRAMSKO | STVARALAŠTVO „BORISLAV MIHAJLOVIĆ MINIZ“, JEDNOGLASNOM ODUKOM ŽIRIJA, DODELJENA JE DRAMSKOJ SPISATELJICI IZ BEOGRADA MILENI BOGAMC (20) ZA NJEN DOSADANJI OPUS, SAOPŠTIO JE PO-
KRAJINSKI SEKRETARIJAT ZA INFORMACIJE.
Nagrada „Borislav Mihajlović Mihiz“, koja sc sastoji od novčanog, iznosa, umctničkog predmeta, svečanc povelje i štampanja knjige izabranih drama, bićć dobitnici svečano uručena u Mihizovom rodnom mestu
Irigu 17. oktobra na dan piščevog, rođenja.
U obrazloženju odluke jc istaknuto da se dramski opus Bogavčeve „markantno izdvaja izuzetno bogatim senzibilitetom koji odražava duh vremcna ali i iz-
vornom težnjom ka radikal-
nom izrazu koji odražava duh modernog tcatra“.
Milena Bogavac jc dobila i nekoliko drugih nagrada a njeni dramski tck-
VĆĆ
stovi su prevedeni na više jezika, uvršteni u antologijc i predstavljeni na festivalima u Avinjonu, Njujorku, Londonu...
Opera za početak
MRODNO POZORIŠTE OTVOMIKE VEČERAS NOVU OPERSKU ZONU PREDSTAVOM „DON PMSKVALE“ GAETANA DONI'EIJA, KOJA JE OD PREMIJEE 12, APRILA, POSTALA PRAM HIT,
» ” pere „Don Paskvale“
Solisti u komičnoj opcri „Don Paskvale“ u savremc-
noj postavci rcditclja Saše Gabrića biće Dragoljub Bajić, Sofija Pižurica, Ljubomir Popović, Predrag, Milanović i Sveto Kastratović.
Učestvuju Hor i Orkestar
Narodnog pozorišta pod dirigontskom upravom Zoricc Mitecv Vojnović.
Ova duhovita opcra, jcdna od najboljih komičnih opera među onih nekoliko
koje nc silaze sa operskih
scena, pitke muzikc i opšte
Narodno pozorište otvara sezonu operom „Don Paskvalc“
poznate radnje u pozorištu, posle 30 godina odsustvovanja sa repertoara nacion:lnop tcatra zablistala je u novoj postavci reditelja Gavrića, uspešnog dramskog rcditelja komc je ovo operski debi.
Remcek-dclo Donicctija (1797-1848) premijcrno izvedeno u milanskoj Skali 1810. podine, priča je o SVOjeplavom starcu, Škrtici Zastarelih shvatanja koji žcli da se oženi mladom i lepom devojkom a nakon niza peripetija sa rasipnom i okrutnom ncvestom sa istim Žarom nastoji da sc reši OVĆ „napasti“.
Reditelj Gabrić je radnju opcrc izmcestio u našc VrCmc, savremcni kostimi Marine Medenicc, urbana odeća 20. veka i seena na koju jc scenarista Boris Maksimović „izvezao“ pravi automobil, dali su predstavu koja sc rado gleda i koja će otvoriti novu sezonu u nacionalnom tcatru.
PRAISTORIJSKI LOKALITET „BUBANJ“ KOD NIŠA JE JEDAN OD TRI NAJZNAČAJNIJA U EVROPI ZA RASVETLJAVANJE NAJSTARIJE PROŠLOSTI, REKAO JE PROF. DR MILORAD STOJIĆ, KOJI RADI NA PROJEKTU „METALNO DOBA U POMORAVLJU“.
Stojić je, predstavljajući značaj ovog lokalitcta rukovodstvu grada i novinarima, kazao da jc „Bubanj ključ praistorije“ i da po važnosti postoje još dva slična lokaliteta, jedan u Rumuniji i drugi u Makedoniji. Prema njegovim rečima, na prostoru „Bubnja“ Živelo je 17 kulturnih zajednica i kada iskopavanja budu završena, imaćemo svojevrsni VrĆmeplov koji počinje od 0. milenijuma prce našc ere sa starčevačkom kulturnom grupom do kraja starog veka.
Iskopavanja stručnjaci Arheološkog, instituta iz Beograda i niškog Narodnog muzeja, a inicijalna srcdstva obezbedio jc grad Niš. Pronađeni ostaci iz prošlosti analiziraće sc u Institutu za fiziku u Beogradu uz pomoć Ministarstva nauke.
· Direktor, Narodnog muzeja u Nišu Tatjana
izvode
praistorıje
Lokalitet „Bubanj“
kod Niša među tri najvažnija u Evropi
Iskopavanja na drevnom niškom lokolitetu „Bubanj“
"Trajković rekla je da je Ministarstvo kulture odobrilo sredstva i da će istraživanja biti nastavljena i naredne godine. Istraživači su otkrili recidentni· sloj i sloj „Bubanj 3“ i zašli u sloj „Bubanj 2“, rekao je rukovodilac radova dr Aleksandar Bulatović. Orkrivene su četiri grobnice, najvcrovatnije iz perioda srednjeg, veka i mnoštvo predmeta od okresanog kamena, ko-
štanih alatki i oruđa, kcramike sa ornamcntikom, koji će posle analize biti precizno stavljeni u hronološki praistorijski kontekst, počev od kamenog do metalnog doba. Zadatak stručnjaka je i da već otkrivene cksponate dokumcentacije, otkrivene tokom ranijih istraživanja, obrade i predstave jav-
bez
nosti. Prva istraživanja na bubanjskom lokalitetu
obavljena su 1934. o dinc. Akademik Milutin Garašanin nastavio jc iskopavanja 1954. gĐOdine kada jc otkriveno nasclje iz druge polovinc trećeg, milenijuma.
Od praistorijskog lokaliteta danas Je ostalo oko 100 kvadratnih mcetara ili svega oko četiri odsto ukupnc površine. Najveći deo lokaliteta jc uništen prilikom izgraćnje pruge i zaobilaznice autoputa.