Борба, 04. 02. 2009., стр. 3

Јођа reda, 4. februar 2009.

И] НО Lj

- ОЛАГРЕРЕЈ (/09%595b0009%0 РЦ МИА А

0. 000005339

00%09%0 020005 FRI LU

|||

Nesporazum Gradsko6 zavoda za та и spomenika i Ministarstva kulture

Gorica Mojović, član odbora za kulturu i informisanje Skupštine Srbije, smatra da bi Beogradski sajam morao da imam status kuIturnog spomenika.

„Imala sam uvid u predlog zahteva Gradskog zavoda za zaštitu spomenika i on je mnogo fleksibilniji od predloga odluke Ministartsva kuIture. Na·primer, zahtev Gradskog zavoda predvideo je mogućnost zamene instalacija, dok nedavno povučena odluka Ministarstva to ne dozvoljava“, navodi Mojovićeva.

Ona smatra da je nesporazum nastao upravo na ovoj relaciji i da će konačna odluka biti fleksibilnija u smislu da će sačuvati osnovnu arhitekturu, volumen i gabarit Sajma kao kulturnog dobra.

Fieksibilna rešenia sprečavaju razvol

Pomoćnik direktora Instituta za arhitekturu i urbanizam Igor Marić kaže da svuda u svetu objekti moderne arhitekture uživaju neki oblik zaštite.

„Beogradski sajam, svakako, treba da uživa određeni oblik zaštite, kao značajno arhitektonsko delo moderne arhitekture Srbije. Ali, ta zaštita ne mora da bude prepreka njegovom razvoju. Graditelj sajma, čuveni profesor Pantović primenio je originalna i fleksibilna rešenja koja ne sprečavaju njegov razvoj, uprkos posebnog statusa ovog objekta“, objasnio je Marić.

Saiam poseti milion |

Beogradski sajam je izgrađen između 1954. i 1957. godine prema projektu tima koji su uradili arhitekte Milorad Pantović i inženjeri Branko Žeželj i Milan Krstić.

Agencija za privatizaciju objavila je 26. decembra poziv za prodaju 70 odsto Beogradskog sajma. Otkup tenderske dokumentacije počeo je 26. januara i trajaće do 27. februara, a ponude se dostavljaju do 27. marta. Vrednost sajma je procenjena na 20,5 miliona evra.

Beogradski sajam nalazi se na površini od 22 hektara uz Savu, ima objekte površine 106.241 kvadrata od čega 65.032 kvadrata predstavlja izložbeni prostor. Cena poslovnog prostora u ovom delu Beograda je oko 3.000 evra po kvadratu i kada bi sajam prodavao svoju imovinu po tržišnoj ceni mogao bi samo za prostor da dobije više od 300 miliona evra.

Beogradski sajam je najveće sajamsko preduzeće u regionu i kroz njega godišnje prođe 1,5 miliona ljudi. U prilogu koji je objavljen u okviru konkursa piše da će značaj Srbije kao sajamske zemlje još više rasti i da se očekuje porast broja izlagača i posetilaca.

Poštovani čitaoci, Juče, osim na internetu, niste bili u mogućnosti da čitate vaši naš list- „Borba“koja zbog havarije u štampariji nije stigla na kioske.

Izvinjavamo se i nadamo se da se ništa slično više neće desiti ni vama ni nama.

S poštovanjem,

Redakcija „Borbe“