Гледишта

„Ako je dati obrazac visoke potrošnje (kao što su nova koia svake godine) cenjen u društvu, pojedinac će nastojati da poveća svoju potrošnju, pošto on usled toga raste u svojim očima... U oba slučaja može se reći da Ijudi žele da zaštite svoje klasne položaje zato da bi, u stvari, zaštitili svoj eg o i da nastoje da poboljšaju svoj kiasni položaj da bi pojačali svoj ego.'' 33 ) Od toga kakvu vrednosnu ocenu društvo pndaje određenom klasnom položaju zavisi i vrednosna ocena pojedinca o samome sebi. Može se bez preterivanja reći da su Ijudi danas pod snažnim uticajem egalitamih ideala (naročito socijalističke zemlje), sa zahtevima za transformaciju socijalne stmkture u pravcu rušenja socijalnih razlika. Ali kao što dobro primećuje S. Nowak u svom članku „Changes of Social Stmcture in Social Consciousness” dobro poznati sociološki mehanizmi nastavljaju da deluju i prouzrokuju da egalitarni ideah gube svoju atraktivnost uporedo sa proširivanjem ekonomskog i socijalnog položaja. Mnogi pisci su danas zabrinuti za moguće posledice socijalne pokretljivosti. Pošto je socijalna pokretljivost osobina otvorenog dmštva, ona se često zamenjuje pojmom demokratičnosti. Demokratizacijom bi čisto socijalna distanca između „viših” i „nižih” jednoga dana mogla potpuno da iščezne i da društvo dospe u jedno stanje „bezbojne monotonije”. Pri bližem posmatranju, međutim, ova bojazan se pokazuje neosnovana. Marks je pokazao da bi ukidanje čisto socijalnih razlika jedino dovelo do uspostavIjanja istinskih egzistencijalnih razlika među Ijudima. Istinske, Ijudske, egzistencijalne razlike među Ijudskim bićima mogu se pojaviti tek onda kada se stvore jednaki početni socijalni uslovi za sve. Na osnovu jednakih socijalnih mogućnosti mogu se rascvetati lične mogućnoisti svakog pojedinca. 3 4) 8. Sorokin je upozorio na još jednu opasnost koja sledi kao posledica socijalne pokretljivosti. To je površnost u kontaktima i površnost u znanju. Čovek koji je danas u jednom zanimanju, ekonomskom statusu, lokalnoj zajednici itd., a sutra se već pomera u drugo zanimanje, status i zajednicu ne brine mnogo o ozbiljnom i produbljenom vanju svoje socijalne sredine. Stvara se postepeno jedna površna psihologija turista. „Kao i u turista, naš duh je ,širok'; mi znamo sve; mi smo videli sve zemlje na svetu; rai smo spremni da sudirao o svemu. Ali upravo kao i ,širina duha' u turista, i naša ,širina duha’ je često odsustvo svakog duha i podseća pre na torbu punu raznovrsnih stvari, počevši od krompira i luka do nekoliko fraza uzetih iz Platona i Lenjina . . .” 35 )

Ibid., p. 61. W?nln^C?r f ft annh T im ’ J The T , r)emocratization of Culture, Essays on the Sociology of Culture London, Routledge and Kegan Paul Ltd., 1956, p, 242. ) P. Sorokin, Social and Cultural MobiUty. .., pp 516—517

195

NEKE SOCIO-PSIHOLOSKE POSLEDICE VERTIKALNE POKRETUIVOSTI