Гледишта

Dejstvo socijalnog porekla kao prepreke koja za neke znači nemogućnost sticanja znanja predstavlja jedan od osnova sve veće pauperizacije omladine danas. lako je izražena sumnja u tačnost statističkih podataka o socijalnom poreklu učenika i studenata, ipak je tražena povećana društvena intervencija za račun siromašnijih slojeva omladine, kako bi sticanje znanja u našem društvu bilo svima dostupno. Odnos omladine i politike je dominirao u radu druge sekcije. lako je bilo dosta statističkih podataka o tome da je omladina potisnuti sloj u političkom životu, 3 ) na bitno pitanje koje su to socijalne inovacije koje omladina unosi u društvo, i kako omogućiti omladini da bude subjekt politike, nije dat odgovor. lako je dominirala teza o ugroženom položaju omladine u našem društvu, vrlo je malo bilo empirijskih istraživanja o toj temi. Samo u nekoliko navrata je više opisno, a manje dokumentovano, bilo reči o sve većem omladinskom pauperizmu kod nas. Sve nas to navodi na zaključak da su naša stvarna saznanja o omladini i dalje vrlo skromna. Dosta živu polemiku izazvalo je saopštenje o stvamom uticaju religije na omladinu. Saopštenje se zasnivalo na istraživanju u Dalmaciji, koje je iznelo na svetlost dana neke nove, moglo bi se reći, čak alarmantne podatke. Crkva i njen uticaj danas, rečeno je, mogu se posmatrati šire kao vraćanje tradiciji i nekim vrednostima iz prošlosti. Takva ocena odmah postavlja pitanje zbog čega je to tako. Možda bi odgovor trebalo tražiti u rečima prof. Supeka, da smo uvek svedoci da se mlada generacija nalazi na sredini vage: na jednom je tasu tradicija i prošlost sa svoiim vrednostima, a na drugom buđućnost. Od težine i „primamljivosti” vrednosti umnogome može da zavisi ponašanje omladine. Zato svako vraćanje religiii i tradiciii može da se posmatra i obmuto, kao kriza ideala buđućnosti. Dosta je bilo reči o dilemi da li omladina predstavlja homogenu dmštvenu gmpu ili ne predstavlja. Ovaj, u stvari, teorijski problem, ostaje osnovna teškoća u svim istraživanjima o omladini. Diskusije o ovoj polaznoj kategoriji nisu završene. Novo shvatanje ~da omladina predstavlja specifičan deo dmštvene stmkture, koji u određenim trenucima, pod određenim uslovima, može da predstavlja gmpu”, što može da bude prihvatljivo, izneo je M. Popović u svojoj reči. lako nam se čini ispravno tvrđenje gosta iz Engleske da omladinu moramo posmatrati u okvira datog totaliteta, iz određene globalne situacije dmštva, ono u Konkretnim diskusijama učesnika nije imalo svoju potvrdu. Može se reći da je upravo takvih razmatranja među našim sociolozima bilo malo. Razmatranie o omladinskom političkom pokretu u svetu delom je zadovoljilo težnju jednog broja prisutnih da se o pitanjima političke angažovanosti omladine razgovara. Istaknuto je da omladinski pokret u svetu dobija pravi revolucionami

s ) A. Zečević i V. Milić, M. RađovanOTić. S. Milošević, D. Milianić koristiii su u svojim radovima iste statističke podatke o učešću omlađine u društvcnom životu i sistemu vlasti.

614

DANICA MOJSIN