Гледишта

POLEMIKA

dr hrvoje šošić

Ulazeći u polemiku koja se razvija na osnovi članka dra Franca Cemea „Pokušaj ekonomsko-logičkog testiranja sedam hipoteza iz teorije dohotka”, „Gledišta”, oktobar 1967, smatram racionalnim prethodno iznijeti svoje stanovište o stavovima drugog učesnika u polemici dra Miloša Samardžije („Metodološke i ,'lruštvene osnove teorije raspodjele dohotka”, „Gledišta”, januar, 1968). Sa drom Samardžijom siažem se u tome da je nemoguće samo logičkim testiranjem provjeriti da li postavIjene hipoteze iz teorije dohotka odgovaraju tipičnim i reprezentativnim odnosima jednog društva u kojem teče protivrječan proces razvoja („Gledišta”, br. 1/68, str. 126), da sadržinu proizvodnih odnosa predstavlja položaj, mjesto i uloga radnih Ijudi u procesu rada, procesu stvaranja materijalnih dobara (str. 144), da nemoć pravne nauke da preko građansko-pravnog pojma svojine objasni oblike prisvajanja u suvremenim društvima nije karakteristična samo za našu zajednicu (str. 145), da se samo u okviru asocijacija poizvođača može ostvariti kreativna i društvena afirmacija proizvođača i da radnik stiče pravo da odlučuje o upotrebi sredstava za proizvodnju ne zato što je vlasnik radne snage, već na osnovu svoje društvene funkcije u proizvodnom procesu (str. 146). U završetku svoga rada dr Cerne smatra da je sadašnji zadatak ekonomista da pomognu da naš privredni sistem bude „visoko ekonomski racionalan”. U uvodu polazi od toga da neke ekonomske hipoteze, kao nsdovoljno provjerene i dokazane ideje, treba pod-

TEORIJA DOHOTKA I HIPOTEZE DRA ČERNEA

619