Гледишта

nicija neki tekstovi koje ona citira. Kao što i sama kaže, ja sam istraživao neke probleme složenog odnosa samoupravljanja i SK (inicijativa, samoupravni uticaj, razrešenje suprotnosti, odnosi iskrenosti i povjerenja, integracija, SK kao moralni faktor samoupravljanja, društveni ugled SK itd.), mada joj je, kako izjavjuje, to nejasno. Moja je obaveza bila da odredim one aspekte samoupravljanja koje sam istraživao (a ne samoupravljanje uopšte), ako oni nijesu poznati, jasni u potrebnoj mjeri. Šta Z. Pešić-Golubović sada radi da bi ostvarila svoj cilj? Uzima pojedine rečenice koje određuju dio aspekta problema koji obrađujem i pita se ~po kojim pravilima definisanja su one sačinjene” ukoliko pretenduju da budu definicije samoupravljanja. To se vidi na primjeru određenja samoupravljanja sa aspekta razrešenja suprotnosti direktive i inicijative. Ona ispušta niz značajnih elemenata koje predstavljaju karakteristike samoupravnog razrešenja suprotnosti direktive i inicijative, važnih za određivanje ovoga aspekta samoupravljanja. Tekst koji je citirala već iznosi neke značajne karakteristike samoupravljanja sa aspekta pitanja koje obrađujem. Ali zanemaruje karakteristike ovog aspekta samoupravljanja koje ja navodim, kao što su: demonopolizacija i dekoncentracija inicijative, nestajanje monopola procjenjivanja inicijative, monopola njenog kriterijuma, približavanje mogućnosti za inicijativu i stvaralaštvo (str. 13. moje knjige). Zar radi određivanja ovog aspekta samoupravljanja nijesu značajni elementi, kriterijumi između birokratskih i samoupravnih centara inicijative. 1 Da li je Z. Pešić-Golubović trebalo reći da su to elementi određenja aspekta samoupravljanja ili njegove karakteristike u ovom pogledu. Ali ona ih je ispustila i tamo gde je to izričito bilo rečeno. Takav je slučaj sa njenom interpretacijom moga određenja samoupravnog uticaja. U svom određenju samoupravnog uticaja iznio sam nekoliko njegovih karakteristika. To je onaj uticaj koji počiva na bazi argumenata, vrijednošću altemativa koje se predlažu i sk, nasuprot dmštvenom položaju, ekonomskoj moći itd. Dmga njegova karakteristika jeste javnost. Samoupravni uticaj je demokratska borba argumentima radnih Ijudi. Kao što se vidi, ovdje su date neke sadržinske i formalne karakteristike samoupravnog uticaja.

') ~a) U kojoj mjeri centar inicijative izražava progresivne interese i volju radnih Ijudi, u kojo] je mjeri ono što on preduzima rezultat samoupravnih inicijativa radnih Ijudi? b) Kako se ti centri odnose preraa inicijativi radnih Ijudi samoupravnih subjekata? c) Da li su i u kojoj mjeri samoupravni subjekti iraali mogućnosti da procijene, utiču, i zauzmu odnos prema inicijativama koje centar preduzima, usklađuje i slično? d) Da li centar sprečava ili podstiče inicijativu radnih Ijudi; da li on i u kojoj mjeri oslobađa inicijativu radnog covjeka?” (Str. 36. moga rada).

633

NAUCNA ODGOVORNOST U KRITICI STA JE TO?