Гледишта

Z. Pešić-Golubović iznosi samo dijelom ove elemente i komentariše da ne saznaje šta je uticaj kao ključni pojam samoupravljanja. Dakle, čak i onda kada izričito pišem: ~Druga karakteristika samoupravnog uticaja je javnost” (str. 20. moga rada), ona je u stanju da ovo izostavi. Ali ona je spremna na neshvatljivu tvrdnju da ja smatram ~da se o distribuciji društvenog uticaja može govoriti samo na nivou radnog kolektiva” (str. 116. polemike) i onda kada ja istražujem i uticaj organa opštine, čak i kada govorim o uticaju stranaca i emigrantskih organizacija na izvjesne naše seljake. SVEŽANJ TVRDNJI I PITANJA Poslije neodgovome interpretacije polazišta i definisanja Zaga Pešić nastavlja sa više netačnih tvrdnji o mome radu. Da bi me učinila neubjedljivim pa i smiješnim, ona mi pripisuje da suprotnost između teista i ateista uzimam ~kao najmarkantniju idejnu suprotnost” (str. 119. polemike). Ona to ponavlja pa na str. 121. piše da ~ne znamo zašto, najmarkantnija suprotnost u idejnoj sferi”. Da li je to tačno pokazuju slijedeća mjesta iz moga rada. Na str. 82. ja pišem: „lako suprotnosti između naučnog socijalizma i religije, komunista i religioznih Ijudi ne dominiraju među suprotnostima samoupravljanja, ipak su one jedne od značajnih, jer su to dva u osnovi različita pogleda na položaj čovjeka u svijetu i društvu uopšte.” Ili na str. 15. stoji; „Međutim, postoji i suprotnost idejnog karaktera u užem smislu. To su relativno najčešće borbe između različitih pogleda na svijet i život. Jedna od njih je borba između teista i ateista. Ona nije najaktuelnija suprotnost koja se danas razrješava u našem društvu, pa i u ispitivanoj sredini.” Dakle, jasno je da govorim o idejnim suprotnostima i da navedenu suprotnost ne smatram najaktuelnijom. U istoj rečenici na str. 119. autor polemike iznosi drugu neistinitu tvrdnju, pišući da ~nam nigde ne objašnjava zašto uzima baš te pojave koje ispituje, a ne neke druge; zašto, na primer, Jdentifikaciju četničkih elemenata sa socijalističkim društvom’ ili zašto baš ,suprotnost teista i ateista’.” Pošto sam, govoreći o idejnim suprotnostima, istakao da suprotnost između teista i ateista nije najaktuelnija u našem društvu pa ni u ispitivanoj sredini, ja pišem; „Ipak će o njoj biti riječi, pored ostalog, i zbog toga što se, izgleda, potcjenjuje od strane Saveza komunista. S druge strane, kada se ponekad ulažu napori u preovladavanju religije, to se ne čini na adekvatan način s obzirom na karakter samoupravnog sistema socijalnih odnosa” (str. 15. moje knjige). Pokazan je i jedan i drugi razlog zbog

634

KRSTO KIUBARDA'.