Гледишта

vol, 32, Ne 4 (Winter, 1965), str. 375]. Kakvo je shvatanje zla pojedinca koji iz aviona baca bombu i übija, često i ne znajući da to čini, a izvesno ne znajući koga übija? Kakvo je shvatanje zla jednog vozača automobila koji gazi pešaka prilikom nekog sudara ili iz nehata? Jedne osobe koja je navikla da svakog dana čita u novinama opise takvih pogibija i da gleda takve prizore na televiziji ili osobe koja nije naviknuta na to? Kako se na osetljivost na zlo odražava „smanjivanje” sveta koje je rezultat razvoja tehnike komunikacija? 12. Istorijat jedne ili više vrsta kriminaliteta „belih okovratnika” radi proučavanja promena u shvatanju zla. Da li, na primer, danas postoje slučajevi u kojima se izvestan deiikt smatra samo za tehnički nedostatak ili posledicu ograničenosti, dok je u nekom ranijem periodu bio smatran za moralni prekršaj, ili obmuto? U svakom slučaju treba utvrditi ko rh smatra takvim ili drugačijim koja vrsta Ijudi, koji se mogu opisati kao Ijudi sa nekim zajedničkim crtama koje ne predstavljaju standarde, kao, na primer, godine starosti, pol, profesija itd. Naročito korisno bi trebalo da bude poređenje izvesnih slučajeva ponašanja, nemogućnog u periodu pre otkrivtmja izvesnih tehničkih proizvoda (na primer, ne postoji ilegalno emitovanje radio-emisija pre pronalaska radio-difuzije, niko se nije mogao baviti atomskom špijunažom pre otkrića atoma) sa slučajevima ponašanja mogučnog pre ovog ili onog otkrića na primer, poređenje vojne špijunaže iz perioda pre i posle pronalaska atomske bombe. 13. Poređenje shvatanja zla koja se mogu izvesti iz uvodnih članaka i izveštaja novinskih agencija ili članaka iz druge dve ili tri mbrike, objavljenih u istom dnevnom listu u raznim prilikama ili istovremeno u raznim dnevnim listovima. Da li je mogućno otkriti tipove shvatanja zla prema sadržini izveštaja, vrsti rubrike, ličnosti novinara, tipu lista, istorijskom trenutku ili periodu objavljivanja? Verovatno postoje korelacije sa svim tim činiocima, kao i nekim dmgim: da li se značaj izvesnog broja tih činilaca, pa, prema tome, i značaj njihovog rasporeda, menja kroz istoriju ili u zavisnosti od prirode datog događaja, ili se menja i u jednom i u dmgom smislu i možda u još nekom? Analogna proučavanja dmgih sredstava komunikacije periodike, radija, filmova, televizije i poređenja sa proučavanjima dnevnih listova. 14. Sta se kroz istoriju cenzure može saznati o istoriji shvatanja zla? Tu studiju trebalo bi dopuniti, bar u onoj meri u kojoj to raspoloživi izvori dopuštaju, studijom o širenju cenzurisanih knjiga, uključujući tu i tipove njihovih čitalaca. Cenzura, širenje knjiga i tipovi čitalaca otkrivaju možda dublje ili neznatnije promene u zavisnosti od različitih sadržina knji-

66?

KURT VOLF