Гледишта

ga zbog kojih su ove bile cenzurisane u istoriji takozvanih pornografskih knjiga verovatno je bilo manje promena, uprkos promenama kriterijuma na osnovu kojih se utvrđivalo šta je pornografija, nego u istoriji knjiga cenzurisanih iz teoloških ili političkib razloga. Ako proučavanja potvrde tu pretpostavku, šta iz toga možemo da saznamo o prirodi zla koje se tako izražava kroz svoje u većoj ili manjoj meri promenljive odnose sa društvenim ustanovama i čovekovim psihičkim crtama? 15. U svim zemijama sveta postoje Ijudi koji uviđaju izvesne vidove istorijske situacije u kojoj se nalazimo i na koju smo već aludirali. Ti Ijudi delaju u skladu s onim što uviđaju: oni pružaju otpor, protestuju, bune se, bore se, uništavaju razne stvari, übijaju, izgrađuju, prave planove, konstruišu, pritiču drugim Ijudima u pomoć, pišu, analiziraju, proklamuju i propovedaju. Tu je uvek u pitanju jedno ~ne” vidovima koje su oni uvideli, a jedno ~da” drugim vidovima čije klice oni otkrivaju i žele da doprinesu njihovom razvoju. Bilo da su u pitanju pobune seljaka ili borbe za građanska prava, potlačeni narodi u kolonijama ili studenti, najveći deo tih pokreta, uključujući, možda, i ekumenski pokret, obično nema religiozno obeležje, već pragmatično, psihičko, moralno ili političko obeležje. Mogućno je da se danas upravo rađa jedno novo shvatanje zla, ne više hrišćansko ili, šire uzev, religiozno već svetovnije i saobraznije ovom virtuelno jedinom svetu u kome živimo. Da li stvari tako stoje moglo bi se proveriti proučavanjem kako onih koji rukovode velikim brojem tih aktivnosti tako i onih koji u njima sudeluju na svim nivoima; tako bismo, verovatno, otkrili veliki broj shvatanja zla. Koji su društveni izvori tih shvatanja i kakve su njihove društvene i političke posledice? Koje su, i pored njihovog velikog broja, crte koje su im zajedničke? Može li se razlikovati dosta ograničen broj tipova shvatanja zla ili čak samo jedan tip, koji bi bio rasprostranjen u čitavom svetu? Koji bi mogli biti ciljevi čijem bi ostvarivanju mogli doprineti rezultati ovih istraživanja, kako će se obrazložiti njihovo korišćenje u službi tih ciljeva, kako bi se oni mogli koristiti, kakve bi mogle biti njihove posledice? 16. Pojedinac ili sociolog koji predlaže proučavanja ovakve vrste i sam predstavlja čoveka koji postupa u skladu sa sagledavanjem izvesnih vidova sveta u kome živi. Njegovo sopstveno shvatanje zla do sada se izrazilo kroz njegovu jaku želju da zlo bude priznato za temu koju valja da prouče društvene nauke, a posebno kao što se, nadamo se, videlo iz primera koje smo naveli sociologija. Koji tip sociologa bavi se proučavanjem zla kao predmeta nauke, a koji tip sociologa se ne bavi tim proučavanjem?

663

..ZA' SOCipLOGIJU ŽLft