Гледишта

Sta se dogodilo u svetu što bi objasnilo tu promenu u stavovima? Pored toga što hrišćanstvo igra sve manju ulogu u svetu koji je svet industrije, tehnike i birokratije, svet totalitaran i totalitarizujući, koji je Džordž Orvel (George Orvvell) delimično opisao a delimično nagovestio u svojoj knjizi 198 4, da li u tom svetu položaj i uloga beloga čoveka postaju sve neizvesniji i beznačajniji, kao i prevlast Zapada, onako kako je to Osvald Špengler nagovestio u svome delu Propast Zapada? Društveni psiholog koji proučava socijalizaciju deteta, agresivnost, mržnju i predrasude, psihijatar koji proučava neuroze i psihoze, etnolog koji proučava razne kulture, uključujući i razne moralne kodekse; sociolog koji proučava bedna naselja, zločine i poroke, verovatno bolje zapažaju od drugih Ijudi problematične i opasne vidove sveta u kome živimo. Ipak, mnogi od njih jasno razgraničavaju svoju profesiju od svoga privatnog života; njima je stalo do jedne nauke o društvu koja ne bi bila opterećena „vrednosnim sudovima", i oni pokušavaju da se u praksi bave takvom naukom. Razlog je sasvim jasan: oni smatraju da nije njihova dužnost da izriču sudove, jer bi u protivnom prestali da budu naučnici i tako bili lišeni najefikasnijeg i najpouzdanijeg načina za menjanje sveta nabolje. Kakva je geneza ovakvog shvatanja nauke o društvu? Maks Veber je verovatno izvor iz koga je ono neposredno poteklo, ali njegovo poreklo je starije setimo se, na primer, preobražavanja Hegelovog shvatanja u pozitivizam (videti Herbert Markuze: Um i revolucija). U svakom slučaju, izgleda verovatno da je, uprkos onima koji se u praksi drže neutralne nauke o društvu, njihov lični senzibilitet, oštriji nego senzibilitet prosečnog čoveka, prešao granice društvenih nauka i doprineo tome da svest širokih slojeva postane ne jasnija, već zatamnjenija i mutnija nego sto je već bila. Možda bi se mogla povući paralela između fizičara, s jedne strane, koji su uvideli i priznali da postoji određena veza između njihovih istraživanja i atomske bombe, iz čega je proizašla jedna nova.f društvena i politička odgovornost (videti, na primer, Bulletin of the Atomic Scientists)( i sociologa, s druge strane, koji nisu priznali, ali bi f trebalo da priznaju, ako ova analogija stvarno postoji, postojanje određene veze između njihovih istraži--: vanja i društvene, političke i ekonomske prirodeo našega sveta, iz čega bi trebalo da proizađe jednaie nova odgovornost. Ta odgovornost bi, ore svega,,j otkrila jedno novo shvatanje njihove dužnosti kaoo Ijudi i naučnika, uključujući i svesnu odgovomost l; za izbor predmeta istraživanja, izbor koji se možes; izvršiti samo na osnovu dijagnoza istorijskog raz--s doblja u kome živimo.

664

KURT VOLF