Гледишта

PRIKAZI

blaže koneski

MAKEDONSKI JEZIK U RAZVOJU SLOVENSKIH LITERATURNIH JEZIKA

„kultura”, skopje, 1968. 1 Najnoviji rad akademika Komeskog ,Jdakedonski jezik u i razvoju slovenačkih literatuimih jezika”, studija nepoasredno vezana za hod makeodonske nacionalme kulture ppredstavlja dopunjavanje detlatnosti za izgrađivanje i afirnmaciju makedonskog literaftumog jezika. JU početku svoje studije prof. SKoneski ističe; ~Ža nas, kao sza narod koji je uspeo da ?svoj književni jezik oformi pposlednjih decenija, poučno >ije da znamo kakve su uoošte cbile osnovne karakteristike irazvitka književnih jezika u Jslovenskom svetu. Poučno je rnaročito zbog toga što ćemo ru tom razvoju naći niz analo'gija s onim što se dešavalo >kod nas i močd ćemo da zacbeležimo izvesne zakonomerrnosti tamo gde nam se inače rmože činiti da neka pojava

proizlazi samo iz naše posebne situaciie”. Koneski zatim ukazuje da u siovenskom svetu postoji 12 jezika (raski, ukrajinski, beloruski, poljski, češki, slovački, gomolužičko j srpski, dolnolužičko-srpski, slovenački_, srpskohrvatski, makedonski i bugarski). Prema njemu, svi ovi literatumi jezici su rezultat zakonomemog istorijskog procesa d zbog toga, pored sličnosti, postoje značajne razlike između njih, kako u pogledu veličine zajednice koju opslužuju i funkcije koje vrše, takođe i u pogledu stepena njihove standardnosti (usstanovnjenosti). Pri tom ne postoji automatska zavisnost između velioine jezične zajednice i stepesna standardnosti. Pošto je izneo osnovne karakteristike svih navedenih slovenskih jezika, posmatrajući ih iz istorijske perspektive (počev od njihovog nastanka do danas), Koneski posebno osvetljava razvojni put makedonskog literatumog jezika. On kaže: ~Ne možemo jedan narod (kao što je makedonski), koji je našao dovoljno snage da se oformi u savremenu naciju lišiti njegove istorije, ograničiti mu istoriju poslednjih decenija, 50 ili

665