Гледишта

100 godina, samo zato što on ne može da ispravom koja glasi na njegovo ime potvrdi pravo svog postojanja. Nakon određivanja mesta i značaja makedonskog literatumog jezika u sklopu ostahh slovenskih literatumih jezika, Koneski posebno dokazuje kao nenaučna, propagandna i tendenciozna nastojanja sa strane (posebno Bugarske), koja pokušavaju da negiraju prošlost makedonskog naroda i zaključuje: „Zadržali smo se na našem primeru zato što preko toga možemo da damo i svoj prilog pitanju koje nije samo naše, nego se postavlja u svetskim razmerama. Ovako postupajući imamo mogućnost da kažemo da jedna mlada nacija oseća kao težak pritisak kada joj se poriču istorijska prava, a taj osećaj takođe je vrlo važan faktor u onim tenzijama što nastaju među narodima u svetu. Cak i u _ okvirima progresdvnih kretanja, što se po nekad ne shvata u dovoljnoj meri, jer se interesi naroda višestruko ukrštaju. Potpuna afirmacija jedne mlade naoije u ovom pogledu nije lak proces i, postiže se postepeno, ali ne sitnim pazarenjem s onima što pretenduju da drže ključ prošlosti te nacije, već konstruktivnom kultumo-stvaralačkom delatnošću u svim oblastima. I naša nacionaina afirmacija prati taj put. Ona ne predstavlja izgubljeno koškanje jednog malog naroda koji je zakasnio u svom razvitku, već predstavlja jedan deo svetskog procesa za otklanjanje tiranstva u oblasti istorijskih prava naroda. Niko ne bira u kojem će se narodu roditi. Svako je uključen u jedan istorijsM kontakt. Progresivne snage, one koje hoće da unesu svest u istorijski proces, od te neizbežnosti traže da afirmišu dzvesne principe koji prevazilaze uskonacionalne okvire i doprinose slobodnijem rćizvitku čoveka.”

cvetko cvetkovski

OKTOBARSKA SOCIJALISTIČKA REVOLUCIJA

bibllografija 1917—1945, beograd, 1967. U okviru programa za obeležavanje pcdesctogodišnjice oktobarske socijalističke revolucije Zajednica institucija za izučavanje radničkog pokreta i Saveza komunista Jugoslavije izdala je jugoslovensku bibliografiju o oktobarskoj socijalističkoj revoluciji. Pored knjiga i brošura, u bibliografiji se nalaze podaci o člancima i prilozima objavljenim u revolucionarnoj radničkoj štampi od marta 1917. do 15. maja 1945. godine. U izboru i obradi bibliografskih jedinica učestvovali su: Jože Munda iz Slovenije; Zvonko Berger, Ana Gradiščak, Sonja Sigetlija i Jozo Ugrina iz Hrvatske; Enisa Efendić iz Bosne i Hercegovine; Vaso Jovović iz Crne Gore; Marija Jovanović iz Makedonije; Franjo Grgurić, Drago Hočevar, Janoš Mesaroš, Biljana Milišić, BosiIjka Pejović-Protić, Katarina Rašić, Milan Vesović i Miroslava Živković iz Srbije. Definitivnu selekciju i klasifikaciju bibliografskih jedinica, izradu anotacija, uvodne napomene i registara obavili su Bosiljka Pejović-Protić i Milan Vesović. Treba odmah reći da je ovo prva bibliografija radova o oktobarskoj revoluciji napisanih u našoj zemlji. 0 uloženom trudu saradnika najbolje govori čin jenica da su za podatke iz periodike saradnicd bili prinuđeni da pregledaju oko 30 hiljada brojeva iz 400 naslova radničke i partijske štampe (1917 —1941) i 300 naslova periodike iz narodnooslobodilačkog rata 1941—1945. godine. Pored knjiga i članaka koji govore o revolucionarnim događajima u Rusiji, bibliografija obuhvata knjige i članke o učešću Jugoslovena i pripadnika drugih naroda u revoluciji i građanskom ratu. Svoje mesto u bibliografiji dobili su i napisi o odjecima oktobarske

666