Гледишта

revolucije i akcijama solidarnosti kod nas i u svetu. Vehki broj podataka odnosi se na prigodne napise o proslavama godišnjica Oktobra, a ne izostaju ni podaci o napisima koji _se odnose na likove učesnika revolucije, organizatora i boraca Crvene armije. ,U prvu opštu gmpu o oktobarskoj revoluciji ušli su ~prigodni referati, govori, uvodnici i dr., posvećeni godišnjicama Oktobra, neki teorijski radovi, člancd u kojima se ističe uloga i značaj Oktobra” i napisi u kojima se govori o pripremama boljševika za ustanak u Petrogradu, o razvoju ustanka i toku revolucije 1917. godine. „Građanski rat i inostrana vojna intervencija 1918—1920” naslov je dmge gmpe, a u njoj su sadržane i bibliografske jedinice koje se odnose na nastanak, organizaoiju i ulogu Crvene armije. Treću gmpu predstavljaju bibliografske j edinice koje se odnose na unutrašnju politiku Sovjetske vlaJe u prvim godinama posle pobede oktobarske revolucije (novembar 1917 —1920). Podaci o knjigama i člancima koji govore o 'aedunarodnom po ložaju, sopljnopolitičkim i ekonomskim odnosima Sovjetske Rusije 1917-1920. godine svrstani su u četvrtu grapu, a peta grapa sadrži bibliografske podatke o radovima koji govore o ulozi Partije u revo'uciji. U posebnu, šestu, gmpu ušli su podaci o prilozima ioji govore o Lenjinu i drugira istaknutira ličnostima i mkovodiocima revoluoije. Radovi o međunarodnom značaj'u oktobarske revolucije notirani su u sedmoj a prilozi koji govore o solidamosti međunarodnog proletarijata (1917 —1920) u osmoj gmpi. „Oktobarska socijalistička revolucija i revolucionami pokreti u svetu 1917—1920”, naslov je devete gmpe, a prilozi o proslavama godišnjica oktobarske revolucije bibliografski su zabeleženi u desetoj gmpi. Prelistavajući knjigu, lako je zaključiti da je najveći broj bibliografskih jedinica nastao

u vreme slobodnog delovanja komunista u Jugoslaviji do 1921, znatno manjd broj nastao je u periodu ilegalnog delovanja komunista 1921 —1941. godine (d one su uglavnom objavljene u zabranjenim radndčkim listovima i časopisima). Veliki broj priloga, naročito o iičnostima iz revolucije, nastanku i razvitku Crvene armije i uspostavljanju sovjetske vlasti nastao je u našoj zemlji u toku narodnooslobodilačkog rata i narodne revolucije. Ograničena isključivo na priloge iz revolucioname štampe i posebna izdanja u kojima se pozitivno izražava o oktobarskoj revoluciji, ova bibliografija daleko je od toga da pretenduje na celovitost. Strogi kritičari će verovatno među prezentiranim bibliografskim podacima naći i one za koje se ne bi moglo sa sigumošću tvrditi da ih je objavdla revolucionama štampa. Od namera da ukazujemo na greške u tom pravcu namemo odustajemo jer smatramb da i sa greškama u pogledu revolucionarne orijentacije pojedinih napisa, bibliografija upućuje na osnovnu literatum o oktobarskoj revolucdji, objavljenu u našoj zemljd do 1945. godine. Poštujući želju organizatora da se ovom knjigom obeleži pedesetogodišnjica oktobarske revolucije, autori su se verovatno i odluoili na prezentiranje samo onih bdbliografskih jedinica u kojima se sa simpatijama govori o Oktobm. Tako će za istoričare i šird kmg zainteresovanih čitalaca i dalje biti teško da pronađu osnovne bibliografske podatke za mnoge publikacije i napise u periodici u kojima se nepovoljno izražava o oktobarskoj revoluciji. Tako je ovom bibliografij om naša savremena istoriografija dobila osnovne podatke o radovima koji govore kako je radnička klasa primila oktobarsku socijalističku revoluciju i kako se odnosila prema njoj. Sigumo da je to bitna ali i jednostrana komponenta za sagledavanje širokog uticaja koji je oktobarska revolucija i-

667