Гледишта

je, odnosno gdje je realna mjera suprotnosti između države i samoupravljanja. Sigumo je da na federaciju, u interesu i samih neposrednih proizvdđača, kao i republika i autonomnih pokrajina, treba prenijetd, odnosno ona treba da zadrži, određena prava i obaveze vezane' za jedmstvo dmštveno-privrednog i pohtičkog sistema. Regulisanje problema zajedničkog tržišta, kao što su unutamji i spoljni promet, devizmi režim, monetarno-kreditni sistem, finansiranje zajedničkih potreba, razvoj nerazvijenih rejona, carinski sistem i sistem tekućih mjera ekonomske politike itd,, moguće je jedino u okvirima federacije, ah je isto tako sigumo da treba prenijeti i na samoupravne stmkture i viša prava, i više mogućnostd za samostalno konstituisanje odnosa, i više odgovomosti. Pošto cijelo dmštvo treba da se izgradi na samoupravnim odnosima, to i federacija mora da ima tu bitnu dmštvenu karakteristiku da je izgrađena kao samoupravna zajednica u kojoj se integrišu interesi radnih Ijudi, nacija i narodnosti u takvim odnosima, i funkcija države nije kategorija otuđena od neposrednih interesa samih udruženih radnih Ijudi, nego predstavlja njihov instmment koji treba da zaštiti razvoj samoupravljačkog dmštva. Našem dmštvu je potrebna još funkcija države radi razrješavanja protivrječnosti svugdje tamo gdje se one ne mogu razriješiti kroz samoupravne organizacije (bankarski sistem, birokratski monopol itd.).”

POGLEDI br. 4/1967.

Dr GEORGI STARDELOV; Nesporazumi oko kulture i inteligencije; dr STEVAN GABER: Predstavništvo d neka aktuelna pitanja našeg političkog sistema; dr SLAVKO MILOSAVLEVSKI: Javno mnenje; TOMISLAV COKRE-

VSKI: Demokratija u proleterskoj partiji i radnička klasa; UMBERTO CERONI; Putevi socijalizma pedeset godina posle Oktobra; DANIEL KAC: Grupni proces i socijalna integraoija; dr ILIJA JOSIFOVSKI: Seoska omladina i privredna reforma; NIKOLA BOŠALE: Socio-psihološke pretpostavke za novo radno vreme; BORO MOKROV: Makedonija i bugarska u prepisci braće Miladinov; DIMITAR MIRCEV: Za organizaciju mladih samoupravljača. Dr GEORGI STARDELOV: Nesporazumi oko kulture i intehgencije. Odgovor na česte nesporazume oko pitanja kuIture i inteligencije u nas, Stardelov nalazi stavljajući težište na dva osnovna pitanja: Prvo glasi: koja i kakva kultura postaje danas u današnjem društvu masovna, šta je estetička suština „masovne kulture”. I dmgo pitanje: U kakvom odnosu stoje masovne ideje i spoznaje pri osmišIjavanju egzistencijalnog, prema pojedinačnim i individualnim avangardnim idejama i spoznajama o njemu, koje ne samo što se ne podudaraju sa masovnim idejama i spoznajama već su im ponekad i suprotne. Razmatranjem ovih pitanja steći će se bolji uvid u sudbinu intelektuaJaca u nas, piše Stardelov, te ovo dmgo pitanje razrađuje i raščlanjava potkrepljujući ga sledećim činjenicama: „Već više od jedne decenije ostvamje se jugoslovenska umetnost kroz koju je avangardizam, pre svega u oblasti produktivnog stvaralaštva, postao ne samo ideološki piauzibilan, već nailazeći na izvanrednu ideološku podlogu, i vladajuća estetska platforma. Ostvareni pluralizam u oblasti umetnosti u nas omogućio je takvu intelektualnu situaciju u kojoj je došla do punog izražaja mogućnost za autentično ispoljavanje i ostvarivanje svakog intelektualca u oblasti produktivnog stvaralaštva. Osim toga umetnost je kod nas izborila status kojim je omogućen ne samo pluralizam umetničke ekspresije već i onog što ona iz-

686