Гледишта

opisati politički život pojedinih društvenih klasa i pojedinaca. Pored odnosa klasni položaj učešće u političkom životu, Milbrat daje širi koncept za izučavanje političkog života koji bi uključio i neke druge elemente. To je tzv. koncept „centra i periferije društva", koji bi, pored društveno-ekonomskog položaja, obuhvatio i neke druge elemente, kao što su, na primer, stepen integracije u zajednicu, pripadnost ruralno-urbanom području ili broj društvenih aktivnosti grupe kojoj pojedinac pripada. Kao tipičan primer primene pomenutog okvira, autor navodi istraživanje S. Rokkana i Volena (1962) sprovedeno u Norveškoj, koje je pokazalo da su pripadnici „centra” društva oni koji su uključeni u politički život. Ispitujući odnos između društveno-ekonoraskog položaja i položaja koji pojedinac zauzima na osnovu pomenute podele, „centar” i „periferija” društva, Miibrat je zakljućio da, bez obzira na vrednosti koje određuju pripadnost društveno-ekonomskom statusu, ličnosti visokog statusa su bliže „cenru” društva, dok su oni koji pripadaju „niskom” statusu na periferiji društva. Isto tako, autor zaključuje da studije jasno pokazuju činjenicu da pripadnici „viših" klasa mnogo više učestvuju u politici nego pripadnici ,gxižih” klasa. Rezultati tako pokazuju da osobe vertikalno pokretljive, one koje teže da zauzmu viši položaj na lestvici društvene hijerarhije, mogu postati aktivne u politici, što predstavlja deo njihovih napora da krenu naviše. Za primer autor navodi istraživanja u Finskoj koja su potvrdila da je poboljšan ekonomski položaj u nekim ranije zaostalim krajevima Finske značio povećanu političku participaciju Ijudi u tim krajevima. Međutim, imajući u vidu neka druga istraživanja (Lipset, Rokkan), Milbrat smatra da nije moguće doneti opšti zaključak da svaki porast standarda života vodi povećanoj : političkoj participaciji.

Na kraju, bez obzira na to što se ne bismo složili sa nekim osnovnim autorovim shvatanjima, kao ni sa teorijskim i metodološkim pristupom ovom problemu, a, prema tome, ni sa osnovnim koncepcijama dela, ne možemo a da ponovo ne istaknemo vrednost knjige za sve one koji se bave izučavanjem političkog života. Milbrat, za razliku od niza drugih, koji se takođe bave empirijskim izučavanjima društvenog života, ostaje veran i dosledan teorijskim postavkama iznetim u uvodnim razmatranjima knjige. Njegovi stavovi i koncepcija učešća u političkom životu nesumnjivo su điskutabilni i s njima se ne moramo složiti, ali ostaje činjenica da Milbratova knjiga predstavlja inspiraciju za sve one koji se takođe bave empirijskim izučavanjem političkog života. Konačno, knjiga je izvrstan priručnik metodoloških uputstava za slična istraživanja i predstavlja, prema tome, izvanredno iskustvo u toj oblasti, zasnovano na nizu značajnih dela sociologa i politikologa koji su se bavili izučavanjem političkog života.

mirjana todorović

AMERIČKI ČASOPIS ZA PROUČAVANJE JAVNOG MNENJA

Public Opinion Quarterly ima jednu relativno čvrstu strukturu radova, još od 1937, kad je počeo da izlazi. Menja se, uglavnom, samo postotak zastupljenosti pojedinih vrsta, jer se akcenat u razmatranju stavlja na jedan ili drugi problem. Međutim, iako će u ovoj belešci biti reči o poslednja

861