Гледишта

republikama, kao i činjenicom da građevinska djelatnost kod nas, u odnosu na ostale grane, zahtijeva najmanji uvoz materijala. Ali, po mišljenju dra Bajta, to je samo „jedno područje na kojem možemo postići stvarno uspješno oživljavanje naše privrede”. 20 ) U sadašnjoj situaciji, neophodno je pristupiti predloženim mjerama, dakle, „emisiji dodajnih količina novca”, smatra Bajt, pored ostalog i radi toga ~što nismo osposobili privredu da samostalno, na bazi samostalnih odluka, raspoređuje dohodak na način koji ne bi generirao inflaciju”. 21 ) lako giedište koje zastupa dr Bajt nije usamljeno, brojniji su ipak protagonisti antiinflatorne politike, koji, pored ostalog, ističu, kada je riječ o oživljavanju privrede i mijenjanju privredne strukture, da se ~recepti za oživljavanje privrede ne .mogu davati za čitavu privrednu jednako” i da „deficitno financiranje znači mšenje onih i'ezultata koji su s mukom postignuti dosad u ove dvije i pol godine”. 22 ) Prof. Bićanić vidi ključ rješenja ne u ekspanziji novčanog opticaja ili inflatornom doziranju privrede, nego u tehničkom napretku, čemu se, prema njegovom mišljenju, ne pridaje dovoljno značaja, dok se, istovremeno, na prvom mjestu ističe „maksimalizacija rasta.. . a da se ne pitamo; što raste”. 23 ) Nemamo namjem osporavati tvrdnje prof. Bićanića, ali postavljamo pitanje, da li je u uvjetima stagnacije, odnosno niske, a u nekim granama čak negativne stope rasta i nelikvidnosti privrede u cjelini moguće uspješno rješavati i modernizaciju, odnosno uvoditi tehničke novine i poboljšanja u proizvodnji, i da li je moguće i kako lišavati se nagomilanih zalina robe, dakie, vještački stvorenog viška ponude u odnosu na potražnju, i to uz prisustvo relativno velikog broja nezaposlenih i nedovoljne platežne sposobnosti potrošača i u situaciji kada naše domaće tržište još nije dovoljno snabdjeveno, bar ne u dovoljnoj mjeri kvalitetnim proizvodima? I dalje, da li se i übuduće, kao što je slučaj bio i do sada, boriti protiv inflacije ili ponašati se tako kao da je riječ o krizi hiperprodukcije? Mi smo skloni podržati oživljavanje privrede davanjem inflatornih impulsa u smislu onih koje predlaže dr Bajt. Drugim riječima, imajući u vidu več akcentirane negativne efekte kontrakcije novčanog opticaja (naročito nisku i negativnu stopu rasta i usporavano uključivanje u međunarodnu podjelu rada, kao i nedovoljnu modernizaciju), smatramo opravdanim da se spomenutim reflacionim mjerama üblažavaju postojeći deflatorni efekti i time omogući

r °) Dr Aleksandar Bajt, Diskusija na opatijskom savjetovanju Preduzeće u reformi , Vjesnik, Zagreb, 4. 1V—1968, str 8 21 ) Isto.

i'). r ,,Ruđplf Bićanić, Diskusija na opatijskom savjetovanju, op. cit., Vjesmk, str. 8. J F

* 3 ) Dr R, Bićanić, isto.

745

DEFLATORNA POLITIKA J STABILIZACIJA PKIVREDH