Гледишта

saradnji sa dmštveno-političkim organizacijama, ali kriterijum, ocene i podsticaj sindikata treba da budu odlučni u pogledu određivanja i utvrđivanja znanja radnih iskustava i uspeha pojedinca, javno i na demokratski način. To su osnovi za odabiranje samoupravljača. Sindikat nije dovoljno izvršio svoju ulogu na ovom podmčju. Ovo se sve ođnosi i na dmgu posebnu ulogu sindikata u procesu konstituisanja i funkcionisanja samoupravnih institucija na nivou dmšveno-političkih zajednica; polazeći od privrednih udruženja i komora do veća radnih zajednica u sastavu skupština. O obrazovanju i radu raznih „socijalno-ekonomskih saveta” i sličnih konsultativnih organa u pojedinim zemljama sveta, sindikat je imao ili ima značajnu ili bar aktivnu ulogu. Sindikat je birao svoje predstavnike u ova tela. Današnja pasivizacija uloge sindikata uticala je i na slabljenje uloge i značaja ovih socijalno-ekonomskih i sličnih saveta, čije poreklo nalazimo u Vajmarskoj republici posle 1918. godine. To se u izvesnoj meri odnosi i na naš sindikat. Veća radnih zajednica u sastavu jugoslovenskih skupština nisu ni politička tela ni oblici korporacije ili profesionalne i interesne institucije. Tafco ih ne zamišlja Ustav Jugosiavije, a to ne odgovara konceptu samoupravljanja i socijalističke demokratije. U praksi ova predstavnička tela su se potvrdila i obogatila skupštinski život i sistem. Ali ona se nisu dovoljno aktivirala i postala slvarni uticajni deo u procesu donošenja politike i najvažnijih odluka dmštveno-političkih zajednica. Jedan od osnovnih uzroka ovakvog stanja je i nedovoljno angažovanje i interesovanje sindikata za obrazovanje i rad ovih predstavničkih tela. Kao d u odnosu na samoupravljanje u preduzeću i u dmgoj radnoj organizaciji ( tako i u odnosu na ova predstavnička tela, sindikat nije pozvan da bira svoju reprezentaciju ili delegaciju. U tome se veća radnih zajednica i razlikuju od socijalno-ekonomskih saveta koje poznaju pojedine političke demokratije u zapadnom svetu. Ali sindikat ne samo što ne sme biti po strani pripreme za delegacije i odabiranje delegacije u veća radnih zajednica već je i pozvan da aktivno učestvuje u pripremnirn, predizbomim i izbomim procesima za njih. Sindikat je takva organizacija koja treba da otkloni preterano političke interpretacije obrazovanja veća radnih zajednica, ali i slučajne, lokalističke, profesionalne i esnafske. Sindikat može da utisne onaj radni, ftmkcionalni i društveno-politički karakter u proces pripreme i obrazovanja pa i funkcionisanja ovih tela u saradnji s dmgim obliciraa samoupravljanja, naročito s komorama, stračnira udmženjima i Socijalističkim savezom. Sindikat mora biti odlučujući faktor u postizanju kvalitativnog odabiranja stvarno sposobnih i aktivnih radnih Ijudi koji, pored znanja i radnih uspeha, imaju interes i sposobnost da shvate i zastupaju šire i opštije interese i potrebe dmštva. Sindikat je skoro potpuno izostao iz ove važne sfere svoje aktivnosti. To je izboru za veća radnih zajednica dalo politički ili sasvim slučajni ili tehnički karakter.

759

NACELNI STAVOVII PITANJA O SINDIKATU