Гледишта

OSTALE FUNKCIJE I METODI RADA SINDIKATA Kao što se život i interes radničke klase ne izjednačava sa samoupravljanjem i ne iscrpljuje u njemu, tako se i uloga sindikata ne svodi na ulogu u samoupravljanju. Sindikat je pozvan da aktivno učestvuje u uvođenju i kontroli svih onih mera socijalnog zakonodavstva i politike koji obezbeđuju ne samo sigumost već i humanizaciju rada i na radu. Sindikat nije samo organizacija koja se stara za život i sigumost rada, već i za humanizaciju radne sredine. Bez ove aktivnosti sindikata nema jx>dizanja proizvodnosti i slobodnog ritma Ijudskog rada i izražavanja Ijudske hčnosti u radu. To su novi zadaci koje sindikat mora preuzeti i početi o njima debatu u javnosti a posebno u radnim organizacijama. Naučna organizacija rada i radnog procesa je neophodna pretpostavka modernizacije proizv’odnje i zajedničkog rada. Ako ona ne postoji, ne može se postići ni proizvodnost rada i uključenje ličnosti i interesa čoveka u jedinstvo radnog procesa. Sve su to uslovi i za ostvarivanje samoupravljanja. Sindikat je i na ovom području još na početku svog interesa a njegova orijentacija u ovom pravcu je uslov njegove egzistencije i uloge u novim uslovima razvitka i života privrede i radničke klase. Zapadna naprednija industrijska društva skratila su radno vreme i postigla uslove da radni Ijudi mogu uživati slobodno vreme, rekreaciju, dokolicu i slične uslove i dopunske strane savremenog industnijskog i racionalnog rada. Mi postepeno ulazimo u ovu civilizaciju. Ali u zapadnim zemljama radnik u slobodnom vremcnu ne zna šta da radi sa svojom ličnošću i slobodnim nemenom i zato se anonimno gubi u jednoj „usamljenoj gomili'’ koja traži zadovoljstva, a ne može ih naći. Potrošačko i manipulantsko društvo zapadnog kapitalizma izmišlja prosečna i prazma zadovoljstva koja još više zamaraju i iscrpljuju vitalne snage čoveka, jer ne zadovoljavaju njegovo aktivno Ijudsko biće. Naš sindikat je u početku, naročito prvih godina posle oslobođenja, organizovao izvesne konvencionalne izlete i zabave za radnike koji nisu prelazili nivo vulgamo-zabavaljačke i potrošačke aktivnosti, koja je crpla svoje izvore iz nasleđe-. nog malograđanskog i primitivističkog pseudokulturnog fonda iz prošlosti. Zatim, kad su mogućnosti i interesi radnog čoveka postali viši i različiti, sindikat je zaposčarno ■ i ovu svoju ulogu. Sindikat mora biti učesnik u stvaranju i razvijanju prave socijalističke kulture i oblika u kojima radni čovek mora naći uslove da se izražava, ali i bogati, da se zadovoljava, ali i menja svoje ukuse, potrebe i inte- ' rese. Bez kultume orijentacije novog tipa nema procesa autonomnog kulturnog razvitka radničke klase i time nove kulture o kojoj su pisali Marks, Gramši i veliki nlozoti i umetnici socijalizma. Nije reč ovde ni o prihvatanju ni o negiranju tzv. masovne kulture, već o preobraćaju kulturc u stvarno humanistički umetnički i Ijudski doživljaj, u ostvarivanje čoveka, i to u svim različitostima interesa poje-

760

DR JOVAN ĐORĐEVIĆ