Гледишта

tolerantni različiti nivoi životnog standarda, ali da različiti standardi u zdravstvenoj zaštiti i osiguranju ne mogu biti tolerantni, jer od njih uveliko zavisi koliko će radni Ijudi biti u stanju da u narednom periodu uzmu učešća u daljnjoj socijaldstičkoj izgradnji. Nadalje, misikn da nam no može biti svejedmo da H če dva radna čovjeka dz dve različno matetrdjalno stojeće organdzacije. nalazeoi se zajedno u istoj zdravstvenoj ustanovi na Hječenju od iste bolesti, biti tretirani pod jednakim uvjetdma ili će onaj iz materijalno bolje stojeće organizacije imatd besplatnu zdravstvenu zaštitu, a drugi će je samo zato što radi u radnoj organizac'ji koja se nalazi u teškom položaju morati i pokraj sasvim sigumo težih materijalnih uvjeta, manjih osobndh dohodaka itd. u većem dijelu dili u cijelosti snositi sam. Ovakvi i slični slučajevd izazvat će sasvim sigurno dalekosežne negativne posljedice ne samo po zdravlje Ijudi već d po njiihov odnos prema društvu kao cjelini.”

TEORIJA IN PRAKSA br. V/1968.

RINO SIMONETI: Reforma i sadašnjost; SLAVKO MILOSAVLEVSKI; Demokratizaoija u SK funkcija njegove rukovodeće uloge; VLADO VODOPIVEC: Reforma i ~mitologizacija” samoupravljanja; VIDA TOMŠIC: Federacija, republike, narodi, narodnosti i Veće naroda; OTA ŠIK; Osnove društvenog preporoda; MIROSLAV KUSY: Cehoslovački kalup socijalističke demokratije; MAJDA STROBL: Opet revizija Ustava? ALOJZIJ FINŽGAR; Sredstva za proizvodnju kao društvena sredstva i sredstva privredne organizaoije; FRANC ŠETINC: 0 konceptima naših novina; BORIS MAJER: Idejni koncept moralnog vaspitanja; HELENA PUHAR: Nepovoljne okolnosti u našem moralnom vaspitanju; POLDE KEJŽAR: Moralno vaspitanje i „nepovoljne okolnosti”;

MARKO KOS: Greške u jugoslovenskom konceptu istraživačke delatnosti; JANKO PLETERSKI: Koroška provera; GOVOREĆI OTVORENO: F. D.: Teonija i praksa; V. T.: Jednaki među jednakdma; I. J. Kreft: Novi Hsenkizam? Z, R.: Dalistvarno podmetanje? RUDI RIZMAN: Još: ćutanje je zlato; M. R.; Striptiz po naređenju; Jednaki među jednakima federacija dli as'imetrija. PRIKAZI, RECENZIJE: MIHAILO POPOVIC: Problemi društvene strukture (Peter Klinar) R. R.: Stražilovski susret; Beleške o stranim časopisima; Bibliografija knjiga i članaka.

RINO SIMONETI: Reforma i sadašnjost. „Korisno je da s vremena na vreme proverimo svoje programe i konstatujemo šta smo postigli i gde se nalazimo. Reforma nastojanja u materijalnoj proizvodnji ne ocenjujemo samo brojnim pokazateljima, iako su oni najobjektivniji za takvu ocenu. Unutar privrede se neosporno vrši postepeno razmenjivanje materije i usmeravanje na proizvodnju za prodaju na domaćem i stranim tržištima i ne na bilo koju proizvodnju koja ostane u zalihama. Kod stabilnih cena i umerenog kolebanja vrednosti dinara oko zvanično određenog pariteta konstatujemo skromni porast proizvodnje. Izvoz polako raste, ipak bilans ostao je neuravnotežen. Devizne rezerve ne povećavaju se tako da bi uskoro mogli preći na konvertibilni dinar. Najviše zaostaje racionalnost privređivanja i modernizacija privrede koja zbog nedostatka sredstava ne uvodi savremenu tehnologiju. ..” „ ... Na svim područjima potrebna nam je ocena ostvarivanja reforme. I u privredi ova ocena treba da bude ekonomska i politička. Mislim da nije preterano predviđati da ćemo morati da korigujemo naš kurs natrag ka reformi. Treba da povećamo materijalne moguonosti radnih organizacija i svih onih faktora koji u njegovoj infra i suprastrukturi übrzavaju direktan privredni rast. Postepeno bi trebalo da smanjimo društve-

1061