Гледишта

i razvijanje samoupravne, asocijativne moći radnika, za uspostavljanje kontrole udruženih radnika nad svim društvenim procesima kako bise eliminisala mogućnost dominacije i eksploatacije. Isto tako, svaki vid delatnosti sindikata odgovarajuoi radničko-samoupravnim elementima društvene strukture, pretpostavIjao bi spremnost i sposobnost sindikata da upotrebi i druga adekvatna sredstva protiv svih pojava u društvu koje potiru ili ugrožavaju radndčko-samoupravne odnose. Ne treba gajiti iluzije da se izvori nesocij alističkih tendencija mogu namah ukloniti, pa i kad bi radnički pokret bio energičan i radikalan. Te tendencije izviru iz objektivnih uslova materijalnog života društva, a oslanjaju se na mnoge tvorevine prošlih društvenih procesa (formirane društvene grupe i njihove posebne interese, ekonomske i političke prednosti i ideologiju; protivrečne osobine radničke klase nastale usled preplitanja revolucionarnih društvenih promena sa reprodukcijom ekonomsko-političkih monopola i najamnog rada; različite slojeve društvene kulture svojstvene pretkapitalističkoj strukturi, različitim fazama kapitalizma i različitim obličjima etatizma; osobine društvenih ustanova i organizacija nastale i očvrsle u prethodnom razdoblju socijalističkog razvitka itd.) Kombinovanje različitih istorijskih tipova radničke akoije, ali usmerenih ka tipu kojem pripada budućnost, verovatno će biti trajnija karakteristika radničkog pokreta u daljem toku socijalističke rekonstmkcije društva. Treba imati u vidu da nesocijalističke i konzervativne tendencije multiplikuju svoju snagu upravo time što kombinuju različite načine otuđivanja društvene moći od radnika (kvazikapitalistički sa birokratskoetatističkim), a pri tome imaju mogućnost da nominalno radničke ustanove i organizacije (političku vlast radničke klase, radničko samoupravljanje, revolucionamu političku organizaciju) donekle upotrebe za mistifikaciju dmštvenih odnosa, za prigušivanje samostalne radničke akcije i za manipulisanje radničkim zahtevima i aktivnostima. Naspram takvog dejstva nesocijalističkih elemenata u dmštvu, zapretenih u teško razmrsive čvorove i infiltriranih u sve vidove delatnosti radničke klase, ta klasa bi bila nemoćna ako bi bila upućena samo na jedan oblik dmštvene akcije. Radnička klasa mora prihvatiti složene manevre u borbi za bitno socij alističke dmštvene odnose, ne zanoseći se zabludom da se ti odnosi mogu stvarati na čistoj ploči. bez hibrddnih spojeva, sukoba i dugotrajne konfrontacije sa reprodukcijom dmštvenih odnosa sasvim dmgačijeg istorijskog tipa. U ovom razdoblju, svaka revolucionama dmštvena promena ima i naličje, pruža mogućnost i za jačanje nesocijalističkih tendencija (na primer, samoupravljanje u osnovnim radnim jedinicama, dli integraoija samoupravnih jedinica, iJi dmštveno planiranje upotrebe akumulirane vrednostd itd.). Ali, isto tako, u sadašnjoj dmštvenoj strukturi nema nijednog oblika reprodukcije od rada osamostaljene dmštvene moći koji ne pmža mogućnost za radikalnu radničku akciju, za preokretanje otuđene u asooijativnu dmštvenu moć, za podređivanje ekonomskih, političkih i kultumih procesa

915

SINDIKAT NA ISPITU REVOLUCIONARNE PRAKSE