Гледишта

DR NOVICA VUCIC

1178

Odgovor je; Monetarna politika, sa svoje strane, polazila je od pretpostavki i ciljeva intervalutarne, kursne stabilnosti dinara, tako da je svaka novčana emisija bila vezivana za eventualno povećanje deviznih rezervi. Ne ulazeći u pitanje koliko je ova politika u stanju da izdrži kritiku moderne monetarne teorije, sa gledišta proizvodnje, uopšte, ovo je značilo blokiranje valorizacionih okvira i vezivanje ukupno raspoložive vrednosti mase na jedan indikator čije je poboljšanje, normalno, tek trebalo da izazove određene stabilizacione efekte. Zbog pasivne platno-bilansne situacije kao izvora određenih vrsta i intenziteta nestabilnosti u privredi, trebalo je da izvoz privredu izvede van i da nacionalnoj proizvodnji na taj način pribavi međunarodnu valorizaciju, a privredi stabilnije tokove. Međutim, u monetarnoj politici, zaboravljajući vremensku dimenziju postizavanje ovakvih ciljeva, pošlo se od pretpostavke da je cilj već postignut i emisija novca u inače još neizdiferenciranoj kategorizaciji novca i kapitala postavIjena je u okvire usko shvaćenih deviznih rezervi. Dok je na jednoj strani deklarativno jugoslovenski novac papirna valuta vezana za emisioni suverenitet Narodne banke kao eksponenta društvene zajednice, dotle se, na drugoj strani, u suštini to papirno važenje vezuje za količinu deviznih rezervi, čime se u praksi, ukoliko bi ova mera bila dosledno sprovedena, jugoslovenski papirni novac pretvara u novac sa zlatno-deviznim standardom strogo aposteriomo određenim, pri čemu se obim verifikacije vrednosnih masa vezuje za jedan uzan snop ekonoraskih tokova, samo za spoljnotrgovinske tokove. Priznajući da vođenje odgovarajuče privredne politike, koja bi služila potrebama prilagođavanja platnog bilansa predstavlja veliku teškoću, neki ekonomisti predlažu da uslovi domaće privrede budu odlučujući u određivanju prmredne politike, a da se o eventualnim potrebama platnog bilansa uzgredno povede računa. Najteži od svih mogućih slučajeva je moguća recesija kombinovana sa deficitarnim platnim bilansom. Ako se preduzmu odgovarajuće mere za stimuhsanje privrede, deficit platnog bilansa će se neposredno pogoršati, a takva se situacija ne može uzeti olako. Recept da se, pre svega, povede računa o potrebama domaće privrede počiva na uverenju da se ravnoteža prema spolja može postići jedino na taj način što će se podići produktivnost privrede kao celine. Traži se, zapravo, poboljšanje osnovne konkurentne sposobnosti privrede, a okolnosti u kojima će; se to, verovatno, postići jesu pre visok stepen privredne aktivnost negoli nizak. Konkurentna sposobnost u odnosu na cene postiže se smanjenjem troškova pomoću ušteda i tehnoloških usavršavanja, jer je mogućnost za smanjenje nadnica neznatna.f