Гледишта

i Stefan Zalkiev/ski 1 ), vodeći poljski marksistički teoretičar masovne kulture, iako je prekinuo krug, nije sasvim uspeo da ga izbegne: u svom značajnom radu ~0 kulturi poljskog naroda” 2 ) on povezuje sa osobenostima društvene strukture samo „stil" masovne kulture, pridajući „masovni” karakter. (tip) kulture masovnom obimu sredstava kulturne komunikacije i njihovoj publici. 3) Ova beleška je napisana da bi se postavilo pitanje o saznajnom smislu zatvaranja pomenutog kruga, i da se dokaže pretpostavka da sredstva masovnih komunikacija nisu toliko uz r o k masovne kulture koliko su oruđe koje je formira; ona služe kao kanali kojima se sprovodi kultumi sadržaj, koji je već ispunjavao, nezavisno od tih sredstava, ćelije dmštvene stmkture, koje su primile „masovni” karakter. Telmičke i dmštvene osobenosti sredstava masovne komunikacije daju mogućnost da se objasni zašto su ona u stanju da obave tu funkciju. Ali samo osobenosti dmštvene stmkture mogu objasniti zašto ona (sredstva masovne komunikacije) obavljaju svoje funkcije sa uspehom. Jer da kultura postane „masovna", nije dovoljno samo da se izgradi televizijska mreža. Najpre se mora nešto dogoditi sa dmštvenom stmkturom. Masovna kultura je superstmktura koja počiva na onome što ćemo nazvati „masovnom društvenom strukturom”. Duga je debata oko definicije masovne kulture, uključujući mnoge učesnike. Nemam namem da im se priključim kao hiljadu prvi protagonist. Ja nisam zainteresovan za njenu definiciju, već samo za ono što se obično misli kada se upotrebi termin ~masovna kultura”. A to je sledeće: u okvim kultura koje su obuhvatale cela dmštva (nacionalne kulture) tradicionalno su postojale disparatne varijante regionalne, ekološke (sela, mali gradovi, veliki gradovi), klasne. Sa svim svojim opštim osobinama kultura jednog naroda je bila kolekcija „potkultura”. Dobijajući „masovni” karakter, u stvari, u nacionalnim kulturama iščezavaju pretkulture i bivaju zamenjene univerzalnom kulturom, koja je zajednička svim članovima dmštva. Ili, rečeno opreznije, došlo je do slabljenja osobenosti „potkultura”, a istovremeno do jačanja važnosti zajdničkih osobina. Ne bih takođe želeo da uđem u debatu o definiciji kulture. I u ovom slučaju bilo bi dovoljno da se zabeleži saznajna lokalizacija problema koji se najčešće klasifikuju u „kultum”: norme, institucije i tipovi

') Clan Poljske akademije nauka, profesor na Varšavskom univerzitetu, literami kritičar i politički rukovodilac. 2 ) S. žolkieewski, 0 kulturze Polski Ludowej o knjizi je izašla recenzija J. Kadzielskog u The Polish Sociological Bulletin, br. 2, 1966. 3 ) Ja sam opširno pisao o upotrebi termina ~superiornost'' i ~inferiornost" u članku ~Bieguny analizy kulturowej" (Polovi kulturne analize), u Studia Socjologiczne, br. 3, 1964.

1198

ZIGMUNT BAUMANN