Гледишта

diferenciran ne samo način odevanja i način života već i ideali i moralni standardi,, pa čak i verovanja, koja su najmanje zavisna od položaja individue. Reči koje su izgovarane sa propovedaonice bile su iste za sve vernike, ali su uši slušalaca bile pokrivene različitim vrstama adhezije, koja je bila određena da prima različite vrste supstancije, te je rezultat bio takav da je svaki par ušiju upijao različiti sadržaj. Hemijska kompozicija adhezije morala je najpre biti standardizovana za poruke koje su bile uniformne kada je i radio-prenos postao uniforman. Kultura nije počela da prima masovni karakter onda kada su grane istog radio-prijemnika počele da dopiru do masovne publike, već onda kada su izvesni uslovi života i društvene situacije postali čestica mase kada su ti uslovi i te situacije, koje više nisu bile diferencirane, prestali da diferenciraju izbirljivost recepcije. AJso sredstva masovne komunikacije danas uvećavaju sadržaj pomoćnih sredstava neke kulture, koja su izrazito masovnog karaktera (neko bi opet možda rekao: izrazito univerzalnog), uzroke te činjenice treba tražiti u univerzalizaciji supraregionalnom, supraekološkom i supraklasnom karakteru suštinskih komponenti društvene situacije. Ili tačnije; veća je efikasnost sredstava masovne komunikacije u pretvaranju kulture u masovnu kulturu ukoliko više napreduje proces univerzalizacije ovih komponenti. Pogledajmo, dakle, koje su to moguće komponente. Komponenta broj jedan; zavisnost od- tržišt a. Još pre stotinu ili dve stotine godina većina Ijudi je zadovoljavala svoje potrebe bez posredstva tržišta; uz pomoć neprodate radne snage, ili delimično neprodate, oni su proizvodili dobra koja su sami trošili. I kao rezultat, proces zadovoljavanja potreba većine bio je isključen iz makrosocijalne cirkulacije robe i relativno nezavisan od međuregionalne, međuekološke i međuklasne razmene. Take se konstituisala specifična infrastruktura endokulture individua i njihove neposredne okoline okohne u kojoj je bio zatvoren krug nerazvijene razmene. Danas, u zemljama sa razvijenom industrijom, i shodno tome sa razvijenim tržištem, relativno beznačajan broj Ijudi zadovoljava relativno beznačajan deo svojih potreba pomoću dobara koja su isključena iz makrosocijalne cirkulacije dobara koja sami proizvode i koja ovaploćuju jedinstvo proizvođača i potrošača. Velika većina prodaje tu najopštiju robu radnu snagu da bi mogla da kupi potrošna dobra. Oni se javljaju na tržištu dvaput kao prodavci i kao kupci. Svako ili praktično svako je trgovac. I upravo kao trgovci, oni su zavisni od tržišta, za uspehe i za promašaje, u pogledu nada i razoča-

1201

DVE BELESKE O MASOVNOJ KULTURI