Гледишта

Među različitim potkulturama koje se mogu pojaviti, i koje treba da se pojave, radi napretka kulture u okviru masovne kulture jedna potkultura igra specijalno važnu ulogu i verovatno će je igrati za duže vreme. To je potkultura stvaralaca kulture ili tačnije ukoliko napreduje demokratizacija kultumog stvaralaštva, što očekujemo potkultura grapa koje su profesionalno angažovane u stvaranju kulturnih vrednosti. Mislim na intelektualce. Pre nego što je Ijudska vrsta pokorila Zemljinu kuglu i postala gospodar svih životinja, morala se najpre pojaviti kao grupa majmuna, koji su, zbog svoje fiziološke „nepreciznosti”, bili fatalno nemoćniji u odnosu na šumske životinje s obzirom na njihovu bolju fiziološku konstituciju. Pre nego što su kulturne vrednosti postale univerzalne, morale su se najpre negde roditi, i one su najpre bile vrednosti elite (ili, tačnije, sa stanovišta kasnije istorije, avangarde), čije su potencije bile teško vidljive. Da bi se rešio problem aktivnosti i istorijske racional-' nosti, neke kultume vrednosti moraju imati priliku j da ~budu birane”, a oni koji treba da odluče, tj. mase, moraju biti praktično u stanju da biraju. Kada ne postoji takva sposobnost da se bira ~na ravnoj ; nozi”, činjenica da one radije upotrebljavaju vrednost X nego Y nije dokaz da prva bolje zadovoljavar njihove potrebe i ukus nego draga. Maslac zadovoIjava moje lične potrebe i ukus bolje nego margarin,, i kada upotrebljavam margarin, to ne znači ništar drago nego da su zalihe maslaca u najbližoj radnjii iscrpena. Ja znam Ijude koji uvek jedu margarin;: neki to čine zato što u svojoj mladosti nisu imalii priiike da zavole maslac, drugi zato što im njihov budžet ne daje iste mogućnosti u pogledu ova dvas proizvoda. Ni iz jednog od ovih podataka ne možeo se izvesti zaključak da margarin zadovoljava Ijud-f ske potrebe bolje nego maslac. Upotrebio sam ovuu „neočišćenu” analogiju da opravdam ulogu potkul-, ture intelektualaca u društvenoj kulturi. Takozvanc: pravo na „stvaralački eksperiment” nije ovlašćenir interes kaste intelektualaca u kulturi društva; to je: : interes draštva. Jedna eli t n a ili a v a ng a rd ć n a kultura nije prosto kultura jedne izolovanc grape: ona je sirovi materijal za buduću kultumr celokupnog društva. Naravno, pod uslovom da grax r pa koja sačinjava podstratum avangardne kulture ne postane izolovana u smislu mesta u društveno o osnovi. Ali to je već pitanje o mestu intelektualacćtc u strukturi socijalističkog draštva. prevela zaga pešić-golubovit

1216

ZIGMUNT BAUMANN