Гледишта

Kad se govori o antičkom obrazovnom idealu humanosti i umnosti, onda se može outi i primedba da se tim ideaMma uzetim po sebd, doduše, ne može ništa prigovoriti, ali da se ipaik ne sme zaboraviti đa je takvo obrazovanje u staroj Atini posedovao samo jedan uzan krug slobodnih Ijudi, dok je većina robova i jedan deo slobodnih Ijudi imao samo usko profesionalno obrazovanje i nije učestvovao u javnom životu. Tada su robovi nosidl teret celokupne mateiij alne proizvodnje, dok je jedino klasi slobodnih građana pripadalo pravo i pružana mogućnost da se obrazuju i da učestvuju u javnim poslovima. Prema tome, mda je postojao ozbiljan rascep između čovekovog položaja i njegove uloge u društvu, pa se ni obrazovni ddeai tog diruštva ne može preuzeti kao ideal savremenog obrazovanja, koje, da bi odgovaralo potrebama savremenog života, mora biti i opšte i stručno. Na tu primedbu može se odgovoriti sledeće. SaiTemeni razvitak nauke, tehnike, proizvodnje i društvenib odnosa povezao je u neraadruživu celdnu čovekov profesionalni rad s njegovim učešćem u diruštvenom i javnom ždvotu, pa su i zadacd sociologije i pedagogdje u tome da se te dve delatnosti povežu i u ikulturi društva i u obrazovanju čoveka pojedinca. Rad i profesionalno obrazovanje su vrednosti koje savremeno društvo ne potcenjuje onako kao što je to činila antika, ali savremeno društvo isto tako mora priznati vrednost humanog i društveno-političkog obrazovanja, ukoUko ne želd da <se savremeni oblici bifrokratije i tehnokratije učvrste i da dehumanizuju čovekov život. Nesumnjiva je težnja našeg vremena da se humanističko i dmštveno-moralno obrazovanje degradira. I upravo zbog te opasnosti degradacije biunanog i morabiog u današnjem svetu ipotrebno je sve odlučnije ißticati da opšte obrazovanje našeg vremena mora obubvatiti naročito komponentu čovekove umske, a to značd istovremeno humane i moralne odgovomosti za život savremenog društva. A ta ođgovomost se ne može bolje razviti nego kroz svestrano opšte obrazovanje po ugledu na antičko, s tim što će se postepeno širiti na sve članove društva. IJ današnje vrerae svi Ijudi su odgovorni za tokove dmštvenog života zajednice kojoj pripadaju. Oni su odgovomi zato što su slobodni, a pošto su slobodni, oni moraju bdti osposobljeni da sopstveno p>onašanje i dmištveni život zajednice regulišu prema zahtevima uma, oni moraju biti samokritični i treba da su kadii da razumeju dmge ijude. Danas svaM čovek mora posedovati neko stmčno obrazovanje, da bd mogao zauzeti određeno mesto u društvenoj proizvodnji i podeb rada. SpeoijaMzacija je sredstvo napretka dmštva. Ab društvo kojim bi mkovodili samo speoijalisti bbo bi veoma rđavo društvo. Zato se postavlja pdtanje, kako spasti opšte obrazovanje b integritet zajedničkih interesa dmštvene celine u dmštvu u kome je specijaldzacija nužnost. Specijalizacija jača centrifugalne draštvene snage. Razni specijalisti kao spčdjabsti nikad se ne mogu potpuno razumeti; stoga je njima, mnogo vdše nego Ijudima prošlib vremena, potreban sintetičan pogled na cebnu i na zajedničke iinterese svib članova društvene zajednice. Svi

1151

POREKJLO SAVREMENOG OPSTEG OBRAZOVANJA