Гледишта

venskoj privredi poslednjih godina nije bio slučaj (videti studiju Miladina Koraća, ~A-naliza naliza ekonomskog položaja privrednih grupacija na bazi zakona vrednosti 1962 —1966.”, izdanje Ekonomskog instituta, Zagreb, 1968). Drugo, sa stanovišta karaktera publikacije može se reći da ona predstavlja skup saopštenja i stavova dra Horvata i njegovih saradnika iz Instituta. Nijedno od pet poglavlja u njoj nema analitički karakter. Osim toga, ni u prilozima (s izuzetkom nekih od njih) nisu sadržane detaljnije analize. Verovatno je dobro imati i ovakve publikacije. One mogu biti korisne organima koji vode ekonomsku politiku, pogotovo kada se stavovi u njima oslanjaju na rezuitate istraživanja sadržane u drugim studijama i monografijama. Osta[e, međutim, utisak da svoju želju za upoznavanjem fenomena privrednog razvoja i privrednog sistema jugoslovenske privrede čitalac ne može zadovoijiti oitanjem ove knjige. U ovoj knjizi su dati stavovi, a prava ekonomska literatura, studije koje su urađene da bi se došlo do tib stavova, ostaju nam nepoznate. Najmanje je, koliko nam je poznato, Institut kriv što se te studije ne pojavljuju u knjižarskim izlozima.

dragutin v. marsenić

PRILOZI ZA ISTORIJU SOCIJALIZMA

tom 4, institut za izučavanje radničkog pokreta, beograd, 1967. Institut za izučavanje radničkog pokreta u Beogradu pokrenuo je sredinom 1964. godine kod nas jedinstvenu publikaciju „Prilozi za istoriju socijalizma”, čiji je cilj da

„omoguoi objavljivanje stručnih i naučnih radova iz istorije socijalističkog pokreta i markskstioke misli koji su rezultat ekipnog i ipojodinačnog istraživanja u institucijama za izučavanje radničkog tpokreta, političkim školama i fakultetima”. Pokretanje „Priloga” trebalo je da doprinese prevazilaženju nepovoljnog stanja u izučavanju ove oblasti naše istoriografije i da podstakne naučne radnike na obradu tema iz istorlje socijalizma za koje, nesumnjivo, postoji veliko interesovanje u našoj javnosti. „Prilozi” izlaze povremeno i do sada su izdšla četiri toma. Dok su prvi, treći i ovaj nedavno objavljeni, četvrti tom, obuhvatili najraznovrsnije studije, rasprave, članke, do'kumente iz istorije jugoslovenskog i međunarodnog radničkog i socijalističikog pokreta, socijalističke misli u prošlosti i sadašnjosti, drugi tom posvećen je u celini Prvoj intemacionali, povodom stogodišnjice osnivanja (1864) prve međunarodne organizacije proletarijata. U pripremi je za štampu petd tom kojim će biti obeležena pedesetogodišnjica oktobarske revolucije. Poslednji, četvrti tom „Priloga za istoriju socijaiizma”, ne samo po obimu (ima ukupno 719 strana) već i po raznovrsnosti tematike koju obuhvata, svakako je najznačajniji i najbogatiji od brojeva dosad objavljenih. U njemu se može naći više veoma značajnih studija, rasprava, prikaza, dokumenata i obima bibliografija knjiga o radndčkom pokretu, objavljenih u našoj zemlji 1966. godine. Jedna od najinteresantnijih rasprava je Save Živanova „Socijaino-politioke koncepoije ruskih anarhosindikalista”. Ističući na početku da u marksis'tičkoj političkoj terminologiji anarhosindikalizam figurira kao krajnje negativan, tako reći pejorativan pojam, autor sa razlogom ukazuje da je neopravdano zbog izvesnih zabluda anarhosindikalizma u jednom određenom istorijskom periodu

1407