Гледишта

nim ustanovama, efifcasnim rešavanjem socijalndh pnoblema kod ovoig smenjivanja. Sada postoji paradoksalna situacija da s jedne strane polovina armije fcoja treba da vodl i dobija kultume bitke nije naoružana nikakvim znanjem i iskustvom, a da s ■dmge strane zajednica ne koristd potencijale koje već poseduje, kadrove fcoje je već proizvela. Sa stanovišta budućnosti, to je lufcsuz i raspikućstvo...”

MEĐUNARODNI PROBLEMI br. 1/1968.

Dr MILAN BARTOŠ; Kodifikacija pravila o spedijalnim misijama; dr ŽARKO MRKUšIč: Ka realnijem pristupu problemu konvertibilnosti; dr JOZSEF BOGNAR: Privredna reforma i spoljnoekonomSka politifca Mađarsfce Unutrašnji i spoljni problemi d tendencije u vezi s prelaskom na novi privredni mehanizam; SLOBODAN MADŽIĆ: Neka pitanja spoljnotrgovinsfce razmene Jugoslavije sa zemljama SEV-a; ALEKSANDAR BOŽOVIĆ: Dvadeset drugo zasedanje Generalne sfcupštine Ujedinjenih nacija; LEO MATES; Mesto i uloga Instituta za međunaro'dnu polirtiku i privredu u našam društvu; dr MILAN ŠAHOVIĆ: Dvadeset godina rada Instituta za međunarodnu poHtiku i privredu, i dr.

NOVINARSTVO br. 1—2/1968.

BRANKO DADIĆ: Novinarstvo kao stvaralačka delainost; DRAGO BOBIĆ: Sud i novlnarska fcritika; dr JELICA SIMIĆ: Koriščenje telekoraunikacionih i meteoroloških satelita po međtmarodnom pravu; MILO POPOVIĆ: Samoupravna hitegracija štampe i druš.tva; MILOŠ MIŠOVIĆ: Stampa, društvo i poverenje; ŽIVAN MITROVIĆ; Kakav i o čemu zakon?; STEVAN MARJANOVIC: Grafioka

baza 'jugoslovenske periodike; JELENA DANOJLIć: Tipologija jugoslovenskih hstova; Teievizija i kultume aiktivnosti; MILAN BAJEC: Reforma u komentarima; HRVOJE MACANOVIČ: Osnovi novlnarstva za snimanje zvuka; DUŠAN TIMOTIJEVIć: Jezik kao novinanski alat; d dr. MILOŠ MISOVIC: Stamipa, društvo i poverenje. Oslanjajući se na istraživanije o orgamzaciji i metodama rada redakcija naših dnevnih i nedeIjnih listova, koje je prošle godine sproveo Jugosiovenski institut za novinarstvo, Miloš Mišović u ovom članku ukazuje na neke momente koji se, po njegovim rečima „.. .ne bi smeli gubiti iz vida u disfcusiji 0 ulozi masovnih fcomunikacija u savremenim društvenim uslovima”. „lako se istraživanje ograničilo na organizaciju i metoda rada redakcija, analizom prikupljenih odgovora i drugih podataka dobijena je nešto potpunija siifca odnosa u našoj štampi i njdhovih specifičnosti. Prvo, pada u oči velifca koncentraoij a listova i novinara u nekoliko novinskdh kuća. Od ukupno 39 anfcetiranih redakcija nešto manje od polovine (16 Hstova) po broju 1 gotovo tri četvrtine po tiražu čine listovi koncentrisani u novinskim fcućama Borba, PoHtika i Vjasnifc. Nije tesfco zamisHti kakvu udamu snagu i uticaj mogu -da imaju tafco koncentrisana sredstva masovnih fcomunifcacija ... Gotovo u svim novinskim kućama sa više izdanja formdrana su međuredakcijska tela. Najčešče su to međuredakcijiSki kolegijumi. Negde su to tela čija prava i funkcije nisu sasvim jasno precizirani. Njih imenuju, sazivaju i njima rukovode direktori pre duzeća, a zadatak im je da koordiniraju rad i politiku svah izdanja iste kuće i da, u isto vreme, raspravljaju o eventualnim nesuglasicama pojedn-ih redakcija ... Prafcsa, međutim, još nije pokazala kako će se ti organi uklopiti u postojeći sistem upravlj anj a d nukovođenj a

1431