Гледишта

tucionalno predstavljene, ali nismo sigurni da li predložena vijeća to čine na najbolji način. Ova sumnja posebno dobija na težini kad se pogledaju međusobni odnosi vijeća i njihove nadležnosti. Mi, naime, smatramo da te tri strukture u ovoj fazi razvoja treba jednako valorizirati. To znači da bi i vijeća koja ih predstavljaju morala biti raraopravna. Međutim, to nije učinjeno u prijedlogu o novoj strukturi skupštine. Naprotiv, prema prijedlogu, bila bi to struktura, u kojoj bi jedno vijeće imalo dominantan poiožaj. To bi bilo Vijeće naroda. Ta bi graduiranost išla i dalje, jer se predviđa da Vijeće komuna ima značajnije ovlasti od vijeća radnih zajednica. To konkretno znači da bi vijeća radnih zajednica, koja su izraz samoupravljanja, to će reći bitnog i najznačajnijeg procesa u nas, procesa koji ovu zemlju, prije svega, čini socijalističkom, bila zapostavljena. Ako bi se već radilo o favoriziranju neke strukture, po našem mišljenju to bi mogla biti samo ova samoupravna, koja daje osnovno obilježje socijalističkom razvoju. Upravo tijela kao što su vijeća radnih zajednica imat će übuduće sve veću ulogu. Takva ili slična tijela karakterizirat će sve više razvoj socijalizma. Ona treba da u jednom procesu dovedu do negacije, s jedne strane, državnih oblika, a s druge strane, da se razviju u nove društvene oblike upravijanja društvenim poslovima. Međutira, kao što rekosmo, u ovoj fazi razvoja, fazi kad smo još klasno i političko društvo, kad se samoupravljanje nalazi u početnim fazama, a nacionalni osjećaj i suprotnosti još postoje, ne bi trebalo, bar institucionalno, davati prednost ni jednoj strukturi, već ih uzeti kao realnosti prema kojima se jednako treba odnositi i u konstituisanju najviših organa vlasti i samoupravljanja. VIJECE NARODA Prema ~osnovama”, Vijeće naroda bilo bi općenadležno vijeće Skupštine. Ono će na taj način odlučivati s odgovarajućim vijećem o svim pitanjima iz nadležnosti Skupštine, tj. federacije. Na taj način Vijeće naroda bi dobilo karakter koji obično nema federativni dom u federacijama. Ono će se tu, naime javljati, s jedne strane, kao čuvar prava i interesa članica federacije (socijalističkih republika), ali će, s druge strane, biti i predstavnik države kao cjeline. Ovu drugu značajku u pravilu nema federativni dom u drugim federacijama. On se, istina, u nizu federacija javlja kao ravnopravni dom s predstavničkim domom ili domom građana, ali mu se obično i ne daje u ustavu ovakvo nagla-

1550

DS. BORIVOJE PL'PIC