Гледишта

antagonistickom odnosu prema radnoj snazi. Preokretanje ; ova dva korelativna procesa, unutar proizvodnje vrednosti, i moguće je samo na taj način što subjekti radne snage i proizvođači vrednosti opredeljuju radne i ekcnomske procese prema vlastitim ciljevima koji bitnoi prekoračuju I pretpostavke i ciljeve kapitalističke proizvodnje (rep- j rodukciju radne snage i oplođavanje kapital-vrednosti). | Reč je o afirmaciji razvijenih potreba, sposobnosti i delatnosti ; učesnika društvenog rada prevazilaženjem zakona tržišta i! radne snage, socijalno-ekonomske nesigumcsti radnika, j najamnine i viška vrednosti, podele najamnog rada, upot- ;; rebe najamne radne snage posredstvom dominacije itd. Ekonomski determinizmi, a naročito u relativno nerazvi- ' jenoj proizvodnji vrednosti, tendiraju ka održavanju i obnovi ovib kategorija, bar u njihovom „skraćenora'’, de- ; limičnom vidu. Za presecanje takvog dejstva i racionalno ’ uređenje radnih i ekonomskih procesa bez reprodukcije I najamne radne snage i kapital-vredncsti neophodno je I nadmoćno ispoljavanje bitnih interesa onog dela društva I koji bi inače podlegao najamnom radu. A taj deo društva | može izbeći presiji determinizama najamnog rada samo I na taj način što će vlastitcra asocijacijom (društvenim planiranjem procesa rada i reprodukcije, uređenjem rad- ! ničko-samoupravnog bankarskog i kreditnog sistema, đruš- t tvenim izjednačavanjem bitnih uslova proizvodnje vred- j nosti itd.) isključiti reprodukciju kapital-vrednosti i za- I meniti je reprcdukcijom ekonomske moći udruženog rada, I i na bazi takve ekonomske moći isključiti uslove i suzbiti ; pojavne oblike reprodukcije najamne radne snage. U tome ; samoupravno organizovano radništvo deluje kao klasa, u , svakoj pojedinačnoj samoupravnoj odluci izražava fim- ; damentalni klasni interes i zahtev, i svaki pojedinačni samoupravni čin astvaruje u sklopu sveukupne delatnosti f klase. Ako ne bi bilo tako, pojedinačni i grupni interesi ( radnika Cistvarivali bi se u horizontu reprodukcije kapi- ; tal-vrednosti i najamne radne snage. Samoupravljanje bi ; ostalo privesak ili smokvin list kapitalistički međene proizvodnje vrednosti. Drugi red premisa odnosi se na zasnivanje političkog sistema ) razvijenog socijalizma. U usiovima proizvodnje vrednosti oslobođene etatističkih stega, u političkom životu oslobo- ; denom nadmoći centralizovane političke hijerarhije izra- j žavanje posebnih društveno-ekonomsMh interesa vuče ka ; politićkom pluralizmu u zastupanju i ostvarivanju tih in- i teresa, ka političkom grupisanju građanskog tipa, Takvo | , političko ustrojstvo društva doprinelo bi odeljivanju poje- | dinih društvenih grupa od radničke klase i očuvanju njihove posebne društvene moći i preimućstava zasnovanih na ekonomskom i pclitičkom otuđenju, a i na ekonomskoj, I političkoj i ideološkoj hegemoniji nad delovima radničke klase. U tim uslovima bilo bi malo izgleda za radničko-klasno usmeravanje i radikalno menjanje ekonomskih procesa. Jedina alternativa sastoji se u zasnivanju svih političkih institucija na neposrednoj radničkoj demokratiji, koja nalazi i društveno-ekoncansku os-

1492

"RAKOVICA”