Гледишта

"sloboda"

moupravljanje postaje politioki ideal. Veliki, grandiozni ideal. Veći od svakog ranijeg. I od demokratije, kao jednog od najdugotrajnijih i najrasprostranjenijih ideala. Samoupravljanje sadrži neke ideale demokratije, ali ih nadmašuje, uključivši i najradikalnije, koji su se ponekad i od ponekog isticali kao sadržaj demokratije-ideala. Demokratija-ideal pa sazreloj društvenoj svesti postala je uzak okvir za stvaralačku aktivnost čovečanstva, koja postoji samo onda ako je ideal prostraniji od moći čovečanstva da ga realizuje. Demokratija već predugo traje da bi se moglo očekivati da će rešiti probleme čoveka i čovečanstva, da može poneti čovečanstvo u rušilačko-stvaralački pohcd koji se čini neizbežnim. Cak i ako se zatvore oči pred mnogobrojnim činjenicama da se postignuća demokratije svakodnevno negiraju, dakle, pred činjenicom da se demokratija kao praksa nalazi na silaznoj, a ne na uzlaznoj liniji. Ipak, neke, potisnute vrednosti demokratije-ideala uključuju se u samoupravljanje-ideal. munizam, odnosno ostvareni socijalizam, ili je sadržan u samoupravljanju-idealu ili je njime dopunjen. U prvom slučaju bila bi to samo zam e n a rečl kcje simbolizuju isti ideal, u drugom dop u n a sadržaja prvog ideala, dopuna koja je odveć značajna da ne bi iziskivala izmenu reči koja izražava celokupnost sadržaja ideala. Ali, ako je u pitanju i samo renominacija ideala, ima nešta u logici društvenog zbivanja što nameće potrebu za renominacijom. Može se samo pretpostavljati šta je u pitanju, dokazi se ne mogu naći.

U ČEMU SU SNAGA I SLABOST SAMOUPRAVLJANJA

1495