Гледишта

svu povezanost mnogobrojmh elemenata za rešenje tog pitanja. Nije ovde mesto da se o tim vezama raspravija, ali vredi ukazati na neke cd njih. Bitan čovekov problem u savremenom društvu je odgovarajući životni standard. Ali na visok životni standard nepripremljen čovek, kultumo, psihološki itd., reaguje veoma nepovoljno, nastaje drugi problem. Drugim rečima, ako se govori o svesnoj društvenoj akciji, onda ona mora imati u vidu i ovaj momenat i razraditi plan paralelnog pripremanja mnogih pojedinaca, razvijanja navike i potrebe za promenom uslova življenja. Ili, jedan kovač, a jasno je da se misli na veliki broj kovača i drugih zanimanja, koji je 5, 10 ih 20 godina kovao kao njegov drug u XIX veku, ne može lako da se privikne na rad sa savremenim oruđem, čak i ako se dobro obuči. Os tavimo po strani strah, odbojnost i sL Dolazi u pitanje njegova angažovanost. On se navikao na količinski merljiv utrošak energije i tome se prilagodio. Nije mu bilo dosadno, nije osećao prazninu. Sasvim lagan rad ostavlja neutrošenu energiju, a nepripremljenost za druge preokupacije, misaone ili akcione, stvara prazninu itd. Ovde su namemo birani primeri koji izgledaju nevažni, da bi se objasnilo koliko je bogatim sadržajima ispunjena svesna društvena akcija. Pri praktičnom rešavanju iskrsnuće još veći broj elemenata nego što ih je moguće predvideti. Ali ta svesna društvena akcija mora izostati sve dok se proizvodi za tržište, dok deluje stihija zakona ponude i tražnje, dok je ona, bez obzira na sve ostalo, jedini ratio proizvođnje, pa i samog plana. Jer, planirati se može i tako da se više ih manje utiče na regulaciju tržišta, objektivno i subjektivno, kao što se može planirati da se zadovolje Ijudske potrebe, polazeći od čoveka, proseka njegovih potreba ili potreba koje je društvo utvrdilo za minimtun u određenomvremenu. Tu treba učiniti onaj presudni zaokret, odlučni korak, koji, čini se, neizbežno čeka čovečanstvo. Sve dok se dmštveni proizvodni odnos tu ne rastvori, on će ostati kapitalistićki. Proizvodnja za tržište je bitna karakteristika kapitahstioke proizvodnje i proizvodnog odnosa kako je ; već davno utvrdio Marks. Da bi proizvodnja postala društvena, proizvodni odnos socijalistički, govoreći Marksovinn rečima, proizvod mora izgubiti svoju prometnu vrednost... Gubeći je, dovodi do dve važne posledice. Prvo, polazi se od : ; čovekove potrebe, a ne od -potrebe tržišta kao društvene-. tvnrevine koja vlada čovekom, društvom i ukupnim društvenim odnosima, i, drugo, uspostavlja se jednakost bez; koje cpet nema hiunanih odnosa među Ijudima, jednakost,, koja, razume se, ne znaći da će svi isto jesti svakog dana,,; odevati se uniformno, gledati isti film itd., ah jednakostr ustanovljena na izobilju koje pruža slobodu izbora premas specifičnim sklonostima i ukusima pojedinaca. Reći ćes neko: svi će tražiti u svemu najbolji kvalitet, pa je tas sloboda neostvariva. Ali, zar već tcJiki proizvodi nisu jed !: nakog kvaliteta, pa se izbor opet održava, zar ne može svo što se proizvodi biti dobrog kvaliteta itd.P Prelomni korak može se učiniti na nižem i višem stepenu čot vekove proizvodne moći, koji se može uzeti kao dovoljan:

1514

"SLOBODA"