Гледишта

/prerna njemu odnositi kao prema zadovoljenju vlastite potrebe za aktivnošću. r dalje, automatizovani način proizvodnje smanjuje u velikim procentima potrebu za čovekovim učešćem u proizvodnom procesu, povećavajući u uporednoj srazmeri obim proizvodnje. Tako se ispunjavaju uslovi za razvitak svestrane - ličnosti, i to, s obzirom na intelektualni karakter načina proizvodnje, u radu i povodom rada, i, drugo, smanjenjem radnog vremena. To je vecana značajan momenat i kad se razmatra sa ovog gledišta. Samoupravljanje, najzad, pretpostavlja i slobodno vreme i razvijenu ličnost, osim što utiče na svestraniji razvoj ličnosti. Svi ti plodovi novog načina proizvodnje objektivno se u društvu ne mogu koristiti ako se ne ukine prometna vrednost proizvoda, tržište. Ljudi su prihvatili osmočasovno radno vreme. Automatizovani način proizvodnje, prema sadašnjem stepenu razvijenosti mcže preko noći da ga prepolovi. Ali to se ne može primeniti unutar datih proizvodnih odnosa jer bi proizvodnja postala nerentabilna ako bi se umesto tri plaćalo šest ih više smena. A ako se to ne prihvati, onda se gube potrošaći, i to kad je proizvodnja neslućeno obimna. Krug se zatvara. Iskrsava dilema, ili ili. Dakle, pokazuje se da su in apstracto postignuti uslovi za realizaciju samoupravljanja kako u pogledu obima i načina proizvodnje, tako i u sprezi ta dva uslova iz koje se javTja treći, ; dozrelost uslova za prelaz na ukidanje prometne vTednosti proizvoda ili, razumljivije, nagrađivanje prema potrebama ili uspostavljanje jednakosti. Međutim, dozreli su uslovi d u jednom drugom smislu koji su, uopšte uzev, marksisti posle Marksa prihčno zanemarili. Samoupravljanje pretpostavlja minimalni stepen pohtičke i opšte kulture. Ocena da li je taj uslov ispunjen ili nije može biti samo proizvoljna. Od toga je važnije kakvi uslovi. postbje da se baš svaki r pismen i nepismen čovek. ne bukvalno, obogati visokim stepenom opšte i pohtičke ... kulture. Važno je da postoje uslovi za to. Tu dolazi široko razgranata školska mreža, dostupnost škola, probuđeni . interes za obrazovanje koji pokazuju i oni manje obra.zovani i oni s najvišim obrazovanjem, bilo zato što je ob, razovanje u mnogim sredinama posio, kao i proizvodnja | materijalnih dobara, pa se Ijudi iz obrazovnih krugova. . moraju starati o vlastitoj zaradi (komercijalizacija obrazovanja), bilo zato što je produženo obrazovanje jedna od palijativnih mera za üblažavanje problema nezaposleno,sti, kao skraćenje radnog veka time što se docnije stupa na ptosao, bilo zato što ih na to upućuje sam način pro-: izvpdnje, Ako se podsetimo da je diferencija u znanju obrazov.anju osnov socijalnog, pa i klasnog diferenciranja,. lakše će se prosuditi značaj ovog mcmenta kao uslova za . uspostayljanje samoupravljanja. Takođe jc mogućc organizirati dopunsko obrazovanje, što sc ponegde i čini, pomoću sredstava masovmih komunikacija koja u tu svrhu mogu odlično da posluže, umesto da bi

1516

"SLOBODA