Гледишта

obezbeđivali dominaciju manjine nad većinom, itđ, Ne vi'edi pominjati zasad fantastične oblike cbrazovanja, poput primanja znanja u snu. Veliki broj publikacija najrazličitijeg karaktera, širenje kulturnih ustanova iz velh kih gradova u maia, svc do vcćih sela i mnogošta drugog skreće na sebe pažnju kao sredstva kojim se obrazovanje može rasprostrti do svakog pojedinca. Ovđe je opet potrebna jedna principijelna mera u sklopu onih koje čine veliki i odlučni zaokret. Nije dovoljno što su škoie do izvesnog stapena ili uopšte nacibnalizovane,. a obrazpvanje uglavnom besplatno. Mofa se postaviti princip da svi Ijudi moraju dobiti isti, po sadašnjem najviši stepen obrazovanja, bez obzira na ulogu koju će imati u društvu. Obrazovanje je oblik razvijahja svestrane ličnosti, a ne samo osposobljavanje za ovu ili onu vrstu rada, kako jc postavljeno u klasnim odnosima. I još, obrazovanjem se može u izvesnom stepenu steći i politička kultura neophodna za samoupravljanje. Ona je potrebna i za objektivno sagledavanje tokova društvenog lazvitka, jer, najzad, društvoi mora spožnati samo sebe, ideologiji i predrasudama nema mesta. blitička kultura ima svoje posebne vidove i sastoji.se od većeg broja komponenata. To je razgranat sistem oblika sudelovanja u političkom životu, interesovanje za sudelovanje, a, razume se, više od toga, samo. sudelovanje ili spremnost za sudelovanje, navika na dijalog, a naročito oslobađanje ođ podaničke psihologije koja podrazumeva mirenje 3 onim što postoji, nekritičko povlađivanje autoritetima, preterano veličanje vođe kao tvorca celokupne istorije i nosioca svih , zasluga, ideja i dela. Ukratkp, aktivnost fundirana na teorijskoj spoznaji i svesti 0 čoveku kao subjektu istorijskog zbivanja. Još je teškc prosuditi zbog nacionalnih različitosti o nivou političke kulture u društvu uopštc. Ipak, ona nije za potcenjivanje uprkos konstatovanoj tendenciji depolitizacije masa i konformizmu kao naglašenoj osobini savremenog čoveka. kao opšteg ideala ne daje za pravo da se nivo pohtičke kulture potceni. Umesnija bi bila kritika raznovrsnih mera da se obuzda širenje političke kulture, nekorišćenje svih sredstava za njeno prenošenje i bojazan od njenog širenja. a osnovi ovog uprošćenog i površnog razmatranja rtiože se zaključiti da su uslovi za realižaciju samoiipravljanja objektivno dati. Uostalom, nekl oblici samoupravljanja postoje gotovo u svim zernljama 1 sveta, a to je samo po sebi snažna potvrda da su dobrim delom poistignuti uslovi za samoupravljanje. U mnogim zemljama, kao što je poznato, samoupravljanje nije ustanovljeno da bi doprinelo rešenju suštinskih problema čoveka, ali je ono i bez toga kao oblik humanog Ijudskcg odnosa veoma značajno, U daljem razmatranju ostavićemo po - strani iskustva u samoupravIjanju u drugim zemljama., Odnos prakse prenfa idealu samoupravljanja ceniće. ,se: samo : na bazi prakse samoupravljanja u Jugoslaviji.

1517

lrtl-MU.su' SNAGA X SLABOST SAMOUPRAVTJANJA