Гледишта

Tu se, pre svega, sudelovanjem u samoupravljanju sudeluje u još jednoj aktivnosti, naime, pretpostavka učešća u samoupravljanju je obavljanje neke (radne) aktivnost.i. Dve aktivnosti su povezane u jednoj, i svakoj ličnosti. Ta činjenica menja nešto i u odnosu prema radu; to nije samo rad kao uslov života, tu je u rad ukomponovan delić potrebe za radom radi ispoljavanja života. Ličnost se tako svestranije razvija: po svom karakteru, samoupravna aktivnost je intelektualna, ona stimulira na povećanje fonda znanja i obaveštenosti o veoma različitim sadržajima. dalje, na samoupravnoj aktivnosti susreću se Ijudi različite kulture na istom poslu. Interakcija je svakodnevna- i naglašena. Pregrada između nosilaca raznih vrsta radova tim je povučena, pa se smanjuje distanca među njima, makar psihološki, što na jednom koloseku potire značaj različitog vrednovanja pojedinih radova. Faktički, to je obez vređivanje posledica podele rada, a time i same podele rada. Jnutar preduzeća samoupravnom aktivnošću odlučuje se o rasporedu na radna mesta, pa se neka mogu birati i menjati. To je značajno, s obzirom na činjenicu da se samoupravno odlučuje o odvajanju sredstava za obrazovanje, formiranju škola u preduzeću, naučnih instituta i si. Do unazad dve-tri godine gotovo da je svaki pojedinac mogac dobiti stipendiju ili neke dmge beneficije da se školuje. U samoj činjenici samoupravnog odlučivanja o svim tim pitanjima unekoliko je sadržana negacija podele rada; vrsta rada može da se menja vlastitom voljom, a uz podršku dmštva učesnika samoupravne aktivnosti. retpostavi li se sada da je samoupravljanje uspostavljeno i na višim nivoima i da, tako organizovan proletarijat kao vladajuća klasa, odlučuje o tim i sličnim pltanjima, uki danje podele rada ne bi izgledalo puko maštanje. Jedan bi rezultat pokretao novi problem i tražila bi se rešenja, sve do ukidanja prometne vrednosti prcazvoda, raspodele prema potrebama i spajanja sad odeljenih delatnosti, proizvodne, političke i kulturne u jednu Ijudsku delatnost. Upravo tako kao što se samaupravljanjem spaja politička i proizvodna (radna) delatnost. amoupravnim odlukama Ijudi rešavaju svoja pitanja, neposredno nastoje da ispune svo j e potrebe i interese. Zato se tu, pre svega, polazi od čoveka, njegove potrehe, umesto fetišizirane potrebe nekog procesa, odnosa, sredstva. Fetišizacija ide veoraa daleko. Cak je jezik, sredstvo sporazumevanja, prilagoden fetišu ili fetišiziranom cdnosu. Mi se borimo za socijalizam, za privrednu reformu, za produktivnost rada, za idejnu čistoću naših pogleda na svet. Mi, borci, treba da služimo onom za šta se borimo, a mi, borci, poveli smo borbu radi sebe, radi naših potrebs. Ali, ne govorimo da se borimo za sebe, već za, npr., produktivnost rada, pa tom sredstvu služimo, ono nas može uzdići i uniziti, zbog njega možemo biti lišeni slobode, a možemo postati i heroji. Tako, važno je da se proizveđe, što bolje, što više, što jeftinije, makar se značajan deo tih proizvoda uništio i ostao neupotrebljen kaoi što se

1525

U CEMU SU SNAGA I SLABOST SAMOUPRAVUANJA