Гледишта

zovanja, s tim što bi se unele prirodne nauke i tehničko crtanje (kongres fabrikanata). Ali, dok, s jedne strane, proces proizvodnje u kapitalističkom društvu zahteva šire i potpunije obrazovanje radnika, mnogi buržoaski ideolozi su uočavali opasnost prosvećivanja širokih radnih masa za buržoaski poredak, te su često svi ti zahtevi u praksi retko i slabo ostvarivani.” Citalac skripata može, pre svega, da se zapita šta zapravo misli pisac, da li je kapitalizam dao ili nije dao najveće rezultate u oblasti obrazovanja. Zatim, da li S u kapitalisti bili za ili protiv obrazovanja? Ako su bili za obrazovanje kao nužnu potrebu, s obzirom na proces proizvodnje koji zahteva šire i potpunije obrazovanje radnika, onda je veoma čudna i neobična veličina uticaja koji su njihovi ideolozi imali na njih, jer dr D. Mitrović zna da je osnovni cilj kapitalista povećanje profita. Zašto onda kapitalisti slušaju svoje ideologe ako im mora biti jasno, osim ako to nisu neki nedotupavni kapitalisti, da šire obrazovanje radnika povećava proizvodnju, dakle, i profit? A kakvi li onda po svojoj ograničenoj pameti moraju biti ideolozi kapitalizma kada, eto, nastoje da same kapitaliste osiromaše? Uostalom, možda kapitalisti i nisu za povećavanje obrazovanja iako su na, u skriptama spomenutom, tajanstvenom kongresu fabrikanata rekli da jesu? Nije manje čudna i predstava svestrane ličnosti koju nalazimo u ovim skriptima. Dr D. Mitrović je uverena da jedna svestrano razvijena ličnost može sa podjednakom umešnošću da se bavi umetnošću, kritikom, stočarstvom ili bilo kojom drugom delatnošću. To se može naći na str. 82, gde autor skripata mirne savesti takvo shvatanje svestrane ličnosti pripisuje Marksu i Engelsu. Može se samo zamisliti kako bi spomenuti Marks i Engels bili iznenađeni takvom interpretacijom njihove ideje o totalnom čoveku. Stojimo li možda u nedoumici pred pitanjem šta_ je to naučni pogled na svet? Ova skripta će to razjasniti ako otvorimo 169. stranicu, gde stoji: „Naučni pogled na svet je pogled na svet koji razvija naša škola i naše vaspitanje, a zasniva se na naučnim znanjima” . . . ~tj. ima naučnu osnovu, pa se zato naziva naučnim pogledom, za razliku od koji se razvija na religiji i idealističkom tumačenju sveta. Buržoaska škola takođe teži da razvije kod omladine naučni pogled na svet. Međutim, ona ne nalazi u nauci i naučnim znanjima jednu osnovu za razvijanje pogleda na svet” itd. Definicija naučnog pogleda na svet nije sasvim logički korektna, u njoj se primećuje circulus vitiosus, ah je zato taj nedostatak kompenziran uverenošću autora skripata da ono što je naše samim tim mora biti i nešto idealno, dok ono što je nazvano bur-

1740

SLOBODANKA DAMNJANOVIC