Гледишта

žoaskim mora biti nemoćno i bedno. Autor jednostavnim potezom pretvara ideal u stvarnost i da ne bi bilo neke zabune oko toga gde je ta idealna stvamost, a gde opet ona bedna i nemoćna, dr D. Mitrović vrlo stmčno deli sve škole na naše i buržoaske. Na str. 166. dr D. Mitrović daje još jednu definiciju. Reč je o dijalektičkom materijalizmu koji je „osnova i ključ (podvukla S. D.) za proučavanje kako neorganske tako i organske prirode, ključ za razumevanje i proučavanje istorije, Ijudskog dmštva, a u isto vreme u našoj epohi teorijska osnova u borbi za ostvarenje i izgradnju socijalizma. Kao teorija i mkovodstvo za praktičnu delatnost, on ima ogromnu ne samo teorijsku nego i praktičnu ulogu, jer u određenom pravcu usmerava volju i akciju ličnosti. On prelazi okvire intelekt a (podvukla S. D.), budući da utiče na formiranje čitavog čoveka, a posebno na njegovu delatnost, ,jer između pogleda na svet i ponašanja postoji tesna veza, koja predstavlja jedinstvo ako je pogled jedinstven’ (M. F. Poznanjski, ,Sovietski pedagog', br. 3—6, 1945).” Dijalektički materijalizam, dmgim rečima, razrešava sve teškoće, to je „ključ” koji izgleda otvara sve brave. Kako je to moguće? To je misterija koju možda samo dr D. Mitrović može nekako da shvati, ali to shvatanje ipak zadržava samo za sebe, ne razvijajući ga u skriptima. A možda i ona to ne shvata, nego samo vemje učenom sovjetskom pedagogu staljinske ere! Covek svojim ponašanjem mora da dokaže i pokaže svoj pogled na svet kako je to svojevremeno morao i M. F. Poznanjski. Razumemo Poznanjskog u njegovom tužnom vremenu, iako ga tim razumevanjem ne opravdavamo, ali ostaje nejasno zašto dr D. Mitrović sada, u ovom našem vremenu sve to prihvata kao nauku? Interesantna je i tvrdnja dr D. Mitrović na str. 75: ~Sa obzirom da je cilj vaspitanja (u feudalizmu S. D.) bio dokaz dogmi, sve su nauke imale crkveni karakter, tj. služile su kao prost dodatak teoriji”. Kako to razumeti? Ako su sve nauke imale crkveni karakter, jer su služile crkvenim dogmama, onda nije ni bilo nauka. A onda nešto još gore: te nepostojeće nauke bile su prost dodatak teoriji (?!) Nadalje se postavljaju druga pitanja: kako i gde svrstati naučna otkrića iz razdoblja koje potpada pod feudalizam, jer je tih otkrića bilo. Drugo, o kojoj je teoriji reč? Da nije, možda, reč o teologiji? Možda,,, ali u skriptima lepo stoji „prost dodatak teoriji”, a na poslednjoj stranici skripata, gde se nalaze ispravke, ne postoji nijedna koja bi se ticala ove tvrdnje. Dr D. Mitrović brka pojam vaspitanja i pojam nauke i posebno zamagljuje vezu prvog i drugog. Vaspi-

1741

PEDAGOGIJA U SKRIPTIMA