Данас

Većina firmi (ne)će biti likvidirana

Istekao rok za asklađivanje sa Zakonom o preduzećima

Samo će se nastaviti njihovo harmonično propadanje

Danas, 6. jula nastupio je kraj srpske privrede. Većina preduzeća će biti likvidirana u postupku sprovedenom po službenoj dužnosti. Kraj je nastupio 4, 07, ali kako je to bila subota, može se reći đa je priča završena u ponedeljak. U toku ovog, može se reći poslednjeg vikenda, u brojnim preduzećima traju neprekidne sednice organa upravljanja, a unezvereni radnici se okupljaju postavljajući pitanja na koje nema ko da da odgovore. Ima informacija da su pojedini direktori popustili pod bremenom odgovornosti i posegli za rešenjima koja su u slučaju poslovnog neuspelia, karakteristična za drugi kulturni milje. Ružansan Dok su dramatični događaji širom Srbije sustizali jedan-drugi, zakazana je vanredna sednica parlamenta na kojoj se očekivala smena Vlade i preduzimanje mera kojima bi se spasilo, ono što je još može spasiti. Tragični događaji na Kosmetu su otišli u drugi plan. Istovremeno, u privrednim sudovima ovoga jutra, teška srca, sudije pokreću postupke likvidacije. Braneći čast profesije i ideale starije od inđustrijske revolucije, oni polažu najteži ispit. Primena zakona dovodi do opšte propasti, ali je sud dužan, bez obzira na posledice, da postupa po zakonu. Inače nestaje razlog postojanja i suda i sudija i zakona. Preplavljeni vestima o ovim tragičnim događajima, dnevni iistovi ne objavljuju ni TV program, a na televiziji i radiju više nema želja slušalaca. Čak nema reči ni o privrednim uspesima, a i crne hronike su pobelele. Srećna je okolnost što je ovo ipak samo ružan san. Danas nije nastupio kraj srpske privrede. Do njega je došlo ranije. Većina preduzeća neće biti likvidirana zato što svoja akta nisu do 4. jula uskladila sa Zakonom o preduzeću, iako je zakonom rečeno da će se upravo to dogoditi. Većina će biti likvidirana zato što se

ne može beskonačno poslovati sa gubitkom, niti raditi kad su obaveze veće od polovine ili ukupne vrednosti trajnog kapitala. Ali, to se neće dogoditi u jednom, već u svim danima koji su pred nama. Tako

se izbegava šok i nepredvidljive reakcije koje bi eventualno mogle da uslede. I direktori i radnici mogu da budu mirni. Ništa se neće dogoditi ni danas, kao što se nije događalo ni ranije, niti će kasnije, ako se izuzme harmonično propadanje. Narodni poslanici mogu na zaslužene letnje ferije, a Vlada može nesmetano da nastavi sa svojim odgovornim radom. Kosmet ostaje u prvom planu. Dok ga ne istisne svetsko prvensto u košarci koje je pred nama. Jadne sudije U izvesnoj neprilici će se naći jedino sudije. Oni bi zaista trebalo jutros da počnu sa likvidacijom preduzeća, i to, po službenoj dužnosti. Zakon ih na to obavezuje, a oni se, pored ostalog, zaklinju da će postupati u skladu

sa zakonom. Froblem je prisutan, ali kako reče nekadašnji najveći sin svih naših naroda i narodnosti, a i šire, nećemo se valjda držati zakona kao pijani plota. I nećemo. Prećutno se zakon neće

primenjivati, i u vezi toga će postojati opšta saglasnost. Neki će tome davati aktivnu podršku, a većina je nezainteresovana. Posle svega što su preživeli, najvećem broju učesnika u privrednom životu je svejedno. Njihovo slamanje je trajalo godinama, i na kraju su slomljeni. Dovedeni u stanje krajnje apatije. Njima sad može bilo šta da se uradi. Zato više nema draži u njihovom daljem ponižavanju. Zgaženi su neprekidnim lošim vestima i likvidacija liči samo na još jednu uobičajenu vest. Ili kako reče jedan direktor pritisnut brigom saradnika, zato što nisu izvršili usklađivanje sa Zakonom o preduzeću, niti izvršili procenu vrednosti društvenog kapitala zbog čega im preti visoka novčana kazna. A čemu?!

Mihailo Kouačević

ALEKSANDAP STAM' 'IVK'.

Kvar: I Fića pred likvidacijom

SAD podržavaju reforme Crne Gore

Podgorica - Članovi američke delegacije rekli su crnogorskom premijeru Filipu Vujanoviću da će Vašington pružiti snažnu podršku reformskoj politici Crne Gore. „Američka administracija će pružati snažnu podršku reformskoj politici Crne Gore. 0 tome se priprema paket konkretnih mera, koji sadrži i mogućnost finansijskih i kreditnih aranžmana, o čemu će se izjasniti američki Kongres", rečeno je Vujanoviću. Američku delegaciju su činili Ričard Garan, član kongresnog Komiteta za međuanrodne odnose, Endrju Ber, iz kabineta ambasadora Roberta Gelbarda i Robert Norman, savetnik u američkoj ambasadi u Beogradu. U okviru iscrpne razmene mišljenja o situaciji na Kosovu, posebno je bilo reči o problemu izbeglica. (FoNet)

Narodna banka smirila marku

Višak deviza i manjak dinara na crnom tržištu

Beograd - Tokom vikenda crni kurs marke je naglo pao sa 6,8 - 7,2 na 6,3 - 6,6 dinara. Dileri su imali više deviza nego dinara pa je očigledno da je neko ponudio na prodaju veću količinu maraka. Sada je već postalo mnogo jasnije i kako je poremećaj na crnom de-

viznom tržištu nastao i kako je neutralisan. Ono što se događalo nije, ipak, bilo samo posledica straha da će benzin poskupeti i da će dinar devalvirati na devet dinara za marku, ali su tačne bile i vesti da Narodna banka Jugoslavije nije štampala novac. Dinari koji su se pojavili poticali su od nekih banaka, koje su čak otišle u minus, verujući da će brzo uspeti da obrnu novac i ostvare lepu zaradu. Žurilo im se zbog sankcija, a šticovani kurs bio je dovoljno visok za takvu operaciju. Na vest o skoku crnog kursa reagovali su i Narodna banka Jugoslavije i Savezna vlada saopštenjima da nema nikakvog razloga za devalvaciju i da će se zadržati krajnje restriktivna monetarna politika. Iz Naftne industrije stigao je i demanti glasina da će benzin otići na devet dinara.

Nije, očigledno, sve ostalo samo na saopštenjima. Narodna banka Jugoslavije intervenisala je i direktno, što je u petak na Skupštini Udruženja banaka Jugoslavije potvrdio i Jovan Zebić. lako nije rekao o kakvoj je intervenciji reč, sasvim lako se može zaključiti o čemu se, ustvari, radi. Banke koje su kupovale devize i zbog toga otišle u dinarksi minus primorane su da taj minus hitno pokriju. Jedini način da to urade bio je da prodaju devize. Krug se tako zatvorio, a umesto da zarade, banke su napravile krupne gubitke. Kako izgleda, da bi se sprečilo divljanje crnog kursa, odložena je i isplata penzija. Nije reč o tome da su penzije velike, pa penzioneri čim ih prime odmah navale da kupuju marke. U pitanju je velika kohčina novca koja se najednom nađe na iržištu. Na pijaci, recimo, poi ;te promet, a taj pazarsep tvori u marke. To vaza i odavnice, butike ili /inu kod švercera, Bu . .da prvi deo penzija da se isplaćuje danas, •je da vidimo šta će se događati sa markom. Moguće je da ona nešto poskupi - sve zavisi od toga koliko je deviza ponuđeno na prodaju. Kolebljivi kurs marke, ukoliko kolebanja uopšte bude, mogao bi ipak da potraje samo još ove nedelje. Tokom vikenda i u ponedeljak stiže veliki talas naših Ijudi zaposlenih u inostranstvu i posle toga kurs će se najverovatnije definitivno stabilizovati. Ukoliko bi Narodna banka Jugoslavije zaista držala čvrstu monetarnu politiku i ako bi se sprečilo da na crnom tržištu vršljaju neke poslovne banke, crni kurs bi se čak mogao izjednačiti sa zvaničnim. Za državu bi to bilo najisplativije jer bi Ijudi u tom slučaju, verovatno, radije menjali novac u banci nego kod dilera. Stabilni kurs deviza trebalo bi da se zadrži do kraja avgusta, ali u septembru će biti teško da se spreči njegov rast. Tada će seljaci dobiti prvu ratu isplate za predatu pšenicu, a to je već previše krupna suma da bi se isplatila devizna intervencija.

Saša Nikašinović

Francuski bankari utvrdili Aluminijumski kombinat Podgorica bankrotirao

Podgorica - Definitivno je utvrđeno da je Kombinat aluminijuma Podgorica bankrotirao, piše Pobjeda pozivajući se na nalaze francuske Kreditno-komercijalne banke koja je posrednik u prodaji KAP-a. Pobjeda navodi da je ~KAP-a u minusu za 101 milion dolara". „Dug KAP-a je veći od 200 miliona doiara, troškovi proizvodnje prelaze 1.650 dolara po toni aluminijuma“, a vrednost Kombinata se svake godine smanjuje za oko 25 do 30 miliona dola-

ra, piše podgorički list. Prema proračunima Kreditno-komercijalne banke, proizvodna cena tone aluminijuma u KAP-u je za 300 dolara veća od berzanske što će samo ove godine stvoriti gubitke od oko 30 miliona dolara. Svetski stručnjaci, i ipak procenjuju da ~KAP ima šanse za oporavak", što je i navedeno u dokumentu „Privatizaciona strategija KAP-a“ koji je predat vladi Crne Gore, navodi Pobjeda. (Beta)

6

Ponedeljaii, 6. jul 1998