Данас

U novoj vladi manje ministara?

Podgorica - Prema nezvaničnim informacijama koje su procurile iz vrhova stranaka pobjedničke koalicije, nova vlada Filipa Vujanoviča biće manja za četiri ministra, a premijer če imati četiri potpredsjednika. Potpredsjednici če, prema tim izvorima, biti Novak Kilibarda, predsjednik Narodne stranke, čije zaduženje če biti politički sistem, pravosuđe i uprava, zatim Asim Telaćevič i Miroslav Ivaniševič, oba iz DPS, koji če biti zaduženi za ekonomsku politiku, odnosno za finansije, te Dragiša Burzan, potpredsjednik SDP Crne Gore koji će se starati o društvenim djelatnostima. Tri najznačajnija, od ukupno 18 resora, zadržaće sadašnji ministri iz DPS. Unutrašnje poslove Vukašin Maraš, spoljnu pobtiku - Branko Perović i finansije - Predrag Goranovič. Ministar industrije ostaće Miodrag Gomilanović, poljoprivrede Milutin

Simović, prosvjete i nauke Dragan Kujović, uređenja prostora Radovan Bakić, sporta Božidar Ivanović i vjera Slobodan Tomović. Novi ministar turizma treba da buđe Đorđe Bribilovič, Miladin Vukotić će sada dobiti resor ekologije, Miomir Mugoša će ponovo biti ministar zdravlja, Narodna stranka treba da dobije tri resora, a SDP Crne Gore dva. Dragan Šoć je predviđen za ministra pravde, Predrag Drecun za resor rada i socijalnog staranja, a Budimir Dubak zadržava resor kulture. Dva sadašnja člana vlade iz SDP, kako se najavljuje, takođe ostaju na istim fvmkcijaraa: Jusuf Kalamperović za pomorstvo i saobraćaj, i Ramo Brabć za trgovinu. Novi resor biće mlnistarstvo za položaj i prava manjina, a očekuje se da će Vujanović predložiti Ferhata Dinošu iz Demokratske unije Albanaca, koji se i sađa, kao ministar bez portfelja, bavio tom problematikom. (Montena-fax)

Savezni ustavni sud izdao pravdu

Dr Blagota Mitrić, predsednik Ustavnog suda Crne Gore

Podgorica - Profesor dr Blagota Mitrić, predsjednik Ustavnog suda Republike Crne Gore, izjavio je da Savezni ustavni sud, svojim najnovijim odlukama, kako je kazao, „blago rečeno, izdao princip pravne sigurnosti građana i izdao osnovne principe prava i pravde". On je takvu prksu nazvao i „pravnim zulumom". U intervjuu za Treći program Televizije Crne Gore, Mitrić je ocijenio da je Savezni ustavni sud, u nekoliko navrata, odlučivao o problematici za koju nije bio nadležan, a s druge strane, o istovjetnim odredbama pravnih akata Srbije i Crne Gore, donosio različite odluke, odnosno odlučivao na štetu Republike Crne Gore. ~To što su oni radili nazvao bih ‘krljanjem prava’, još bolje pravnim zulumom“, rekao je profesor Mitrić, uzdržavajući se, kako je kazao, „da ne prekardaši" u ocjenama o konkretnim potezima Saveznog ustavnog suda. Prema riječima Mitrića i najnovija inicijativa Saveznog ustavnog suda, u vezi ocjene ustavnosti crnogorskog Zakona o izboru poslanika u Vijeće republika, za-

snovana je na političkim, a ne pravnim osnovama, jer, po njegovom mišljenju, Skupština Republike Crne Gore nije ničim povrijedila ustavne odredbe donoseći izmjene u tom Zakonu, odnosno opredjeljujući se za većinski, umjesto proporcionalnog sistema. „Nadležnost ustavnih sudova je da ocjenjuju ustavnost propisa, ustavnost zakona, a ne da ocjenjuje motivaciju donošenja nekog akta i njegovu cjelishodnost", smatra predsjednik Ustavnog suda Crne Gore, ukazujući da se „određenim motivacijama i cjelishodnošću bavi Skupština, prilikom usvajanja određenog akta“. On je podsjetio i da je temeljni princip na kojem počivaju federalne države - ravnopravnost država članica, što se aktuelnim ponašanjem Saveznog ustavnog suda potpuno negira i odbacuje. „Crnogorskom zakonu spasa nema, naglasio je dr Mitrić, ~ne zato što nije saglasan s Ustavom, nego zato što, na žalost, po mom sudu, sudije Saveznog ustavnog suda, nijesu sudije. Oni su, izuzimajući jednog među njima, samo glasači SPS i SNP“. (Montena-fax)

S Miloševićem je kompromis nemoguć

Milo Đukanović, predsednik Crne Gore

Nastavak s 1. strane Podgorica - ~oni koji su izabrali (Momira) Bulatovića moraće uskoro da se opredele za jedan od dva puta - ili da Crnoj Gori vrate uzurpirani mandat saveznog premijera, čime bi se otvorio put snaženja SRJ, ili da nastave iracionalni naum održavanja takozvane Savezne vlade, kojoj niko ozbiljan ne veruje, što bi neminovno vodilo daljem kolapsu SRJ i ugrožavanju njenog opstanka", rekao je Đukanović. Povodom smene funkcionera u jugoslovenskoj vladi, Đukanović je rekao da to pokazuje ~državnu i političku nezrelost Bulatovića, koji je Saveznu vladu

shvatio kao svoju busiju iz koje treba da namiruje račune sa Crnom Gorom, koja mu je otkazala poverenje". Crnogorski predsednik je ocenio da „prvi ozbiljan savezni premijer, kojeg će dati Demokratska partija socijalista, mora posmenjivati sve nekompetentne partijske aktiviste, koje je Bulatović doveo u saveznu državu i postaviti kompetentne ljude“. „Jugoslavija nema vremena da tih nekoliko meseci da Bulatoviću da se politički zadovoljava svojom strapkom. Crna Gora je uradila što je bilo do nje, a sada su drugi na potezu da se opredele hoće li i dalje da, održavanjem Savezne vlade, povedu SRJ ka konačnom sunovratu", rekao je Đukanović. On je upozorio da se iz „nominalno najodgovornijih političkih centara moći na saveznom nivou“ istrajava na ideji da većina u Srbiji, uz pomoć „manjine u Crnoj Gori opredeljuje politički život Crne Gore i time prekraja izborna volja njenih građana". ~Na taj način, neustavno i nelegitimno vegetira takozvana Savezna vlada, čija nas nijedna odluka, koja je okrenuta protiv interesa Crne Gore neće obavezivati, niti će biti prihvaćena", rekao je predsednik Crne Gore. Đukanović je istakao da će Crna Gora „strpljivo i demokratski sačekati da se volji njene pohtičke većine vrati ono što joj je na brutalan način uzurpirano krajem rnaja", rekao je Đukanović. (Beta)

FOTO: EOJTEES

Još nisu potrošeni kapaciteti za očuvanje SRJ

- Nije došlo ni do kakve metamorfoze u mojim političkim stavovima. Stav da Crna Gora treba da traži svoje mjesto u jugoslovenskoj federaciji zagovarao sam od prvog dana boravka na najodgovornijim drzavnim funkcijama u Republici Crnoj Gori, a zagovaram ga i danas, rekao je Milo Đukanović. - Mislim da nije dobro pokazivati nestrpljenje i nervozu zbog evidentnih problema koji se ispoljavaju u funkcionisanju jugoslovenske federacije, kazao je Đukanović, cijeneći da ~i dalje politička većina u Crnoj Gori vjeruje u mogućnost zajedničkog i ravnopravnog života u SR Jugoslaviji, te da još nijesu potrošeni svi kapaciteti za očuvanje i unapređenje i međunarodno priznanje Jugoslavije, pa treba pokazati istrajnost na planu promjene i strateškog zaokreta u državnoj politici Jugoslavije. Đukanović je, uz to, podsjetio da on „nema pravo ni na reviziju onog drugog, sasvim jasnog, razumnog opredjeljenja, zapisanog, konačno, i u Ustavu Crne Gore, a to je da Crna Gora ima mogućnost, po jasno utvrđenoj ustavnoj proceduri, da se opredijeli i za svoj drugačiji put. Sa takvim kapitalnim promjenama ne treba hitriti i izvlačiti zaključke da je sada vrijeme za organizovanje referenduma o državno-pravnom statusu Crne Gore, zbog toga što smo, svi zajedno, nezadovoljni funkcionisanjem savezne države i politikom koju personifikuje predsjectnik SRJ Slobodan Milošević. (Montena-fax)

Nije zakazan sastanak Jovanovića i Granića

Podgorica - Šef crnogorske diplomatije Branko Perović izjavio je da još nije zakazan sastanak ministara inostranih poslova SR Jugosjavije i Republike Hrvatske Živadina Jovanovcića i Mate Granića na kojem bi trebalo da se razmatraju platforme o rešenju pitanja Prevlake, pišu juče podgoričke Vijesti. Kako piše taj dnevni list, datum sastanka biće preciziran tek posle usvajanja rezolucije Saveta bezbednosti UN kojom bi trebalo da bude produžen mandat posmatračkoj misiji UN na Prevlaci . (Beta)

SRJ podržava produžetak misije UN na Prevlaci

'* Beograd - Portparol beogradske kancelarije UN za vezu Džej Karter izjavio je juče da jugoslovenska vlada podržava šestomesečni produžetak mandata posmatračke misije UN na Prevlaci. Delegacija posmatračke misije UN na Prevlaci razgovarala je u Beogradu sa predstavnicima Saveznog ministarstva inostranih poslova o Prevlaci, rekao je Karter. On je podsetio da mandat posmatračke misije UN na Prevlaci ističe danas, a da je generalni sekretar UN predložio šestomesečni produžetak. Na pitanje da li će najavljeni produžetak boravaka posmatračke misije UN na Prevlaci biti i poslednji, Karter je rekao da to zavisi od toga da li će se Hrvatska i SRJ dogovoriti do isteka novog mandata 15. januara 1999. godine. ~UN će učiniti sve što je u njihovoj moći da se taj problem što pre prevaziđe i radiće za dobrobit obe strane", rekao je Karter. Prema njegovim rečima, predstavnicima UN predat je jugoslovenski predlog sporazuma o Prevlaci. On je dodao da je jedan od razloga sastanka sa predstavnicima SMIP bio i „predstavljanje novog šefa posmatračke misije UN na Prevlaci, Grejema Vijlijamsa". (Beta)

Ćetvrtak, 16. jul 1998,