Данас

+ :..

OBAVEŠTENJE CITAOLIMA Stop nasilju

Direktori i glavni urednici najvećih privatnih i nezavisnih medija u Srbiji prihvatili su predlog Nezavisnog udruženja novinara Srbije da do daljeg ti mediji ne izveštavaju sa konferencija za novinare SRS, ne prenose saopštenja te stranke, kao ni izjave njenih funkcionera. Ova odluka izraz je našeg protesta zbog pretnji lidera Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja hapšenjem i likvidacijom novinara. Zahtevamo da država, primenjujući zakon, spreči izazivanje nasilja, širenje mržnje i svake vrste netrpeljivosti. Pozivamo i druge medije da nam se pridruže. - |

Nezavisno udruženje novinara Srbije, Blic, Beta, B2-92, · Danas, Studio B, FoNet, Glas Javnosti, Radio Indeks, TV Mreža, NIN, TV produkcija VIN, Vreme, Republika.

Protestu su se priključili i: |___

Radio Aleksinac, Radio Bajina Bašta, Radio BOOM 93, Požarevac, JP „Cačanski glas“ (radio, TV i lokalni list), Radio Dević, Smederevska Palanka, Radio Globus, Kraljevo, Radio Jasenica, Smederevska Palanka, Radio Kontakt, Priština, Radio Kragujevac, Radio Kraljevo, Radio M+ Mladenovac, Radio Pančevo, Radio Patak, Valjevo, Radio Pirot, Radio Požega, Radio Sombor, Radio Trstenik, Radio Subotica, Radio Užice, Gradska TV Niš, TV Bajina Bašta, TV Kragujevac, TV Kraljevo, TV Glas Obilićeva, Novi Kneževac, TV Lav, Vršac, STV Negotin, TV Grk, Prokuplje, TV Požega, TV Pirot, TV Par ćevo, TV Trstenik, TV Dević-Smederevska Palanka, TV Soko, Sokobanja, TV BB Kanal 4 Bajuna Bašta, Nezavisna svellost, Mlavska zora, Borske novine, Vranjske no-

ca, Vesti. Novosadski nedeljnik, Građanin, Nezavisni,

uvine, Magazin Has, Pečat, Žig, Tibiskas, Kolubara, Porodični krug, Bajinobaštanske novine, Moj Kovin, Sednu-

mozaik, Kikindske novine, Timočke novine,

__ AIU AM TRI | ahtevaće reviziju | | D [ 1 0 T ih BIUU O72iCi al (GTA: 1JOJC OP) 2 O

___ Onaj ko posegne za ovim represivnim zakonom frebulo bi dase za ličnoj odgovornosti kad suira u demokratskoj Srbiji nastupi vladavina |

| ikad bude gdgovamo za pošluke TOO OI

Ukupng dosadaši dostigle-su 28,844.000 dina nam se ofelo PO GLH) a {7 i - i

Ivica (Ivan) Ivanović, vojnik VJ u rezervi, dobrovoljac. Rođen 12. januara 1955. u Selu Bački BregB, Sombor. Na Kosovu i Metohiji bio u sastavu 125. motorizovane brigade. Poginuo 16. aprila 1999. u rejonu Karaule „Košare“, Đakovica. Porodica: sinovi Rajko i Ivan. Odlikovan Ordenom za zasluge u oblastima odbrane ı bezbednosti prvog stepena.

Đorđe (Milan) Dunjić, rezervni potporučnik VJ.

hiji Dio u sastavu 37. motorizovane brigade kao komandir voda. Poginuo 29. aprila 1999. u rejonu sela Orlate, Vujić Mahala, Glogovac. Odlikovan Ordenom za zasluge u oblastima odbrane i bezbednosti prvog stepena. Ranko (Gvozden) GruJić, vojnik VJ u rezervi. Rođen 24. juna 1958. u Brestoviku kod Peći. Borio se u sastavu 125. motorizovane brigade. Poginuo 8. maja 1999. u rejonu sela Junik kod Peći. Odlikovan Je MeRođen 26. januara 1965. u daljom za zasluge u oblastiSkoplju. Na Kosovu i Meto- ma odbrane i bezbednosti.

Napomena: Podaci preuzeti iz knjige „Junaci otadžbine“

KITVIIITTKI3TJ

DOGODILO SE NADANAŠNJI

LI

U Podgorici je danas održana konferencija Saveza komunista – pokret za Jugoslaviju u Crnoj Gori, organizacije koja, prema evidenciji koja je danas na skupu predočena, broji deset hiljada i osam stotina članova. |

Delegati su se oštro obrušili na današnje stanje, koje, po njima, karakterišu „kriminal, pljačka, mito i korupcija, rentijerstvo i siva ekonomija. To Je produkt sadašnjeg toka kapitalističke restauracije u Crnoj Gori.“ :

Komunisti su pozvali obespravljene i opljačkane, a to je po njihovom mišljenju radnička klasa, da se uključe u borbu protiv „otimanja onog što su radnici decenijama stvarali“.

Predsednik SK – PJ Ratko Krsmanović Je rekao da su „komunisti danas pred novim izazovom i da oni imaju istorijsku ulogu za ohrabrenje i objedinjavanje svega što je lijeve orijentacije.“ | .

IMRE SABO

četvrtak, 1. iun 2000.

Tomislav Milisavljević, Institut za tržišna istraživanja

Snhiji pnpti nestašica hpane

Beograd – Ukoliko se ispune svi uslovi, maksimalan ovogodišnji rod pšenice iznosiće oko 1,95 miliona tona pšenice, što je nešto manje od domaćih potreba, istakao je Tomislav Milisavljević, na jučerašnjoj konferenciji za novinare Instituta za tržišna istraživanja. Preduslov za otkup celokupnog roda pšenice je objavljivanje zaštitne cene, koja prema Milosavljeviću, ne bi smela da bude manja od 4,5 dinara za kilogram. Ništa bolja situacija nije ni kada su u pitanju kukuruz, suncokret i šećerna repa, dok

nog voća takođe podbaciti.

Ni ukupna situacija u privredi, krajem aprila i početkom maja nije mnogo bolja

je nešto povoljnija situacija kod soje. Takođe, stočarstvo duži niz godina beleži silazni trend, a očekuje se da će i rod ra-

pa je broj nelikvidnih preduzeća veći Za

3,1 odsto, ali su ukupne neizmirene obaveze manje za 1,7 odsto. Povećanje novčanih primanja stanovništva (nominalno za 6,7, a realno tri odsto), u uslovima kada naplata javnih prihoda beleži pad, uzrokovano je povećanjem novčane mase, mada tačnih podataka o njenom izno-

su nema.

Od zvaničnog opredeljenja nulte inflacije, očigledno nema ništa, s obzirom da je rast cena u prva četiri meseca (devet odsto) dostigao nivo koji je prevelik i za celu godinu. Prema procenama IZIT-a, zvanično merena inflacija ove godine će se kretati na nivou prethodne dve godine (44-50 odsto), ali da će

stvarni rast biti mno ju i podaci prema

Katastro}alno staruje u farmaceutskoj industriji

Apoteke lez lek0va

Beograd – Radi zaštite farmaceutske industrije, od nadležnih se zahteva hitna korekcija cena lekova, ali i sužavanje liste neophodnih lekova, jer i pored prethodnog skraćivanja liste promet ovim lekovima odnosi 88 odsto ukupnog prometa, piše u informaciji o problemima farmaceutske industrije, prezentovanoj juče u Privrednoj komori SIbije. Tako bi se cene neophodnih lekova koji padaju na teret Zavoda, računale po kalkulativnoj metodi uz priznavanje realnog kursa. Cena ostalih lekova, bi se formirale na osnovu 55 odsto cena U inostranstvu.

Dugovanja domaćih farmaceuta inopartnerima su dostigla nivo (bez Galenike i Srboleka) od 59,8 miliona DEM, a farmaceuti su se dodatno zadužili po osnovu obaveza za ino kredite za 12,7 miliona DEM. Pri tome potraživanja domaće farmaceutske industrije (bez Galenike i Srboleka) za isporučene lekove iznose više od 264 miliona dinara (ili 10,56 miliona DEM).

U takvim uslovima jedini prosperitet beleži uvoz leko-

va. Tako je 1995. ukupna prodaja lekova domaćih DproIzvOđača iznosila 1,5 milijardi dinara ili po tada važećem kursu (3,3 din/DEM) – 470 miliona DEM. U isto vreme uvoz je iznosio oko 90 miliona DEM. Za prvih 11 meseci prošle godine prodaja lekova domaćih proizvođača je iznosila 2,3 milijarde dinara ili po zvaničnom kursu 384 miliona DEM, dok je za isti period izdato odobrenja za uvoz lekova od 290 miliona DEM. Pri tome prema podacima PKS, strani lekovi su od 3 do 60 puta skuDplji od domaćih.

Poboljšanju situacije nije doprinelo ni poskupljenje lekova sredinom fabruara, prvo posle četiri godine. Lekovi su tako u proseku poskupeli skoro 20 odsto, ali je mereno rastom cena na malo april

1996 – decembar 1999. godi-

ne taj rast bi trebao da iznosi 296 odsto. Cak ı ako bi se zanemarili statistički podaci, rast inputa rečito EOVOTI O neophodnosti poskupljenja. Cene transportnih kutija su porasle 350 – 370 odsto, alu folije pet do šest puta, a PVC foliJe oko 4 puta. R. Repija

o veći. To pokazu(0) njem cena u naredna tri meseca računa 22 odsto privrednika, a sa smanjenjem

Privatizacija — CiCIja

tizacija nije obavezna, niko ne ide u taj proces, pa što bi i naše pred)je je kojim su svoj izostanak iz [og procesa prokomentarisali priOpu ae:

nijedno preduzeće. U narednih šest meseci rasto cena očekuje čak 60 odsto privrednika, a njihov pad nijedan.

R. Repija

Jima sa poveća-

m testu IZIT-a. Takođe kao neki od razloga, navedeni su nepostojanje iržišla akcija, neobaveznost procesa i ne-

pravni problemi. Zbog toga bi prema Jovanu Todorovi-

bio | O IC U •s, ali i omogućiti bržu prodaju

Monografija „Deca optužuju“ Dečji IVO najskuporeniji

Beograd – U Arhivu Jugoslavije Juče je predstavljena monografija „Deca optužuju“, kao svojevrstan dokument o deci – žrtvama prošlogodišnjeg NATO bombardovanja naše zemlje.

U prigodnim rečima podsećano je na, kao i na to da su deca bila česte i nevine žrtve agresora. „Da bi zločince izveli pred sud i savesti i zakona, ovakve knjige su neophodne.“, istakao je savezni ministar za međunarodnu naučnu i kulturnu saradnju Čedomir Mirković. Osim njega, govorili su i pesnikinja Mira Alečković, Margit Savović, savezna

· ministarka i predsednik Jugoslovenske komisije za sarad-

nju sa UNICEF-om i za unapređenje položaja žena, priredi vač knjige dr Ilija Simić, kao i zamenik saveznog ministra za inostrane poslove Zoran Novaković, koji je naglasio da je ova knjiga „teška i neoboriva optužnica protiv lidera zemalja agresora“. Margit Savović je istakla da je „dečji Život najskupoceniji“. BM IJ

:oO = < [ci =

S

- Generalni sekretar UBJ Mileta Babović

- Ta livin šitinju

1,8 milijanilu tlinana

Beograd – Generalni sekretar Udruženja banaka Ju-

_ goslavije Mileta Babović rekao je juče da za isplatu pyve - rate devizne štednje od 150 maraka po štediši bankarski _ sekior mora da obezbedi 1,3 milijardu dinara.

___On jena sednici Upravnog odbora UBJ dodao da {o ni__je siguran podatak, ali je naglasio da najavljena isplata - stare devizne štednje predstavlja početak vraćanje pove-

_ renja u banke. Ove godine bi za isplatu prve rate devizne

štednje trebalo obezbediti oko 183 miliona maraka. od te sume 73 miliona bi trebalo da obezbedi Savezna vla-

_ da, a po 55 miliona Narodna banka Jugoslavije i poslov___Generalni direktor Jubanke Marko Steljić kazao je da _ se stalno govori o vraćanju štednje, a niko ne pominje Za-

_ jam za privredni preporod Srbije. On je pozvao Borku - Vučić da nešto učini po tom pitanju. Generalni direktor

Beogradske banke Borka Vučić rekla je da je vraćen najveći deo zajma plasiran u poljoprivredu, a da su modaliteti isplate preostalog duga u nadležnosti republičkih organa vlasti. „Kamate na zajam su od I2 do 17 odsto, ali postoji veliki broj zainteresovanih zajmodavaca Za dinare i imovinu“ rekla je Borka Vučić. (Beta) ; ;

_ Aktivisti Otpora dele letke građanima | koji žure u red za ulje: Beograd juče