Данас

T)anas

22

ponedeljak, 12. jun 2000.

Beograd - Uz prisustvo velikog broja ličnosti iz javnog i političkog života i članova Dorodice, juče je u Beogradu održana komemoracija povodom smrti ministra prosvete Srbije Milivoja Simonovića.

„Vlada je ostala bez člana koji je imao blistavo pokriće i najbolje reference za njenog člana. Jedan od najvažnijih i najuglednijih fakulteta beogradskog Univerziteta izgubio je jedno od svojih najbrilijantnijih imena“, rekao je na komemoraciji potpredsednik Vlade Srbije Ratko Marković, prenosi Radio-televizija Srbije.

Sahrana ministra prosvete Srbije Milivoja Simonovića, koji je preksinoć poginuo u saobraćajnoj nesreći kod Velike Plane, biće obavljena u ponedeljak u 10.30 sati na Novom

· Banas sahnana ninistpa Simonovica

groblju u Beogradu. Komemoracija povodom smrti ministra Simonovića biće održana i u utorak u 12 sati na Mašinskom fakultetu u Beogradu, gde je Simonović od 1992. godine predavao kao vanredni profesor na katedri za mehaniku. Simonović je za ministra prosvete Srbije izabran 11. aprila ove godine, kao zamenik dotadašnjeg ministra prosvete Jove Todorovića. Bio je član Jugoslovenske levice. Milivoje Simonović rođen je 20. avgusta 1951. godine u Trmki, opština Kuršumlija, a osmogodišnju školu zavIšio je u Kosovom Polju. Srednju tehničko-mašinsku školu Završio Je U [{ehnickom centru u Prištini, gde Je školske 1970-71. kao redovan student upisao Mašin-

ski fakultet. Diplomirao je na Mašinskom fakultetu u Beogradu 1975.

Doktorsku disertaciju pod nazivom “Prilog hidrodinamičkoj teoriji ljuljanja broda” odbranio je u junu 1986. godine, a ta disertacije je naredne godine nagrađena Oktobarskom nagradom Privredne komore grada Beograda. U zvanje docenta na beogradskom Mašinskom fakultetu izabran je 1988. godine, a vanredni profesor postao je 1992. godine. Simonović je od izbora za docenta držao i predavanja iz mehanike na Vojno-tehničkoj akademiji kopnene vojske u Beogradu. Milivoj Simonović autor je većeg broja naučnih i stručnih radova iz oblasti mehanike. (Beta)

Pet dana posle ubistva Ljubiše Savića-Mauzera

Nagađanja 0 uzrocima ateniala

Bijeljina - Ubistvo Ljubiše Savića-Mauzera u atentatu u sredu kasno uveče u jednom od najprometnijih delova Bijeljine tek bi moglo da izazove oštre reakcije.

U Demokratskoj stranci RS,

čiji je Mauzer bio osnivač, još

tima, iz koga će kasnije biti izbačen, na intervenciju IPTF “zbog prekoračenja ovlašćenja”. Od tada, on sve manje istupa u javnosti, baveći se ugostiteljstvom ı sitnim biznisom, vezujući svoju sudbinu za poli-

imao nešio 0 svima

Mauzer se kretao slobodno, bez pratilaca i telohranite-

lja, iako su mu prijatelji savetovali da ih ima uz sebe. Pojedini poznanici, posle svega, ne isključuju mogućnost da je pokojni Savić iza sebe “nešto imao - napismeno 0 svima i o svemu: ratnim događajima, domaćim političarima i predstavnicima međunarodne zajednice u BiH”. Jer, kao bivši načelnik Uprave policije MUP RS, nesmetano je

mogao štošta da dokuči, napominju isti izvori.

uvek ne žele da spekulišu o motivima atentata. U prethodna dva pokušaja, oni su OptuŽivali domaće ekstremiste, čak ih ı imenujući, podstičući da oni dolaze iz “kriminogene sredine”, s obzirom da je u to vreme Mauzer bio jedan od vođa vladinog antikorupcijskog

tičko delovanje DS RS, te ostajući lojalan politici i čelnim ljudima vladajuće Koalicije Sloga, a poslednjih meseci sve bliži politici premijera Dodika. Etiketa “izdajnika”, koju Je “stekao” još po izlasku iz SDS, čiji je takođe bio jedan od osnivača u Bijeljini, “lepljena” mu

je, kako u RS, takoiu Srbiji. Uistinu Savić je bio među prvima koji se sretao sa predstavnicima međunarodnih organizacija u RS, u vreme vlasti SDS, ali to su činili tada i Radišićevi socijalisti, te ovi koji su bili u opoziciji SDS i radikalima.

Iz medija i krugova vlasti u Federaciji BiH, pak, i posle atentata na Savića, ponovljeno je “niz okolnosti iz rata u kojima je Savić učestvovao”, ali, kao i ranije, skoro ništa precizno vezano najneposrednije za Savićevo ime. Sarajevska OBN spekuliše da “Savić najverovatnije jeste dospeo na tajni haški spisak optuženih za ratne zločine zbog delovanja u ratu”. “I to, zbog upada “Pantera” u Brčko, Bijeljinu, Dobošnicu i Smoliću. Tom prilikom ubijeno Je 500 civila, Bošnjaka ı Hrvata, navodi OBN, ne navodeći više nijedan detalj vezan za Mauzerovo učešće u ratu u sSVOm komentaru na njegovo UubiStvO. S. Durmanović

Potpredsednik Skupštine grada Niša Života Milosavljević saopštio

Policija u pnostopijama udnuženih apateka

Niš - Potpredsednik Skupštine grada Niša Života Milosavljević, izjavio je juče da je policija u toku prethodne noći „nasilno upala“ u prostorije Upravne zgrade udruženih apoteka Niš.

Radnici ovih apoteka već skoro dva meseca štrajkuju po jedan čas dnevno u znak protesta zbog odluke nadležnih republičkih organa da umesto dotadašnjeg direktora dipl. farmaceuta Dragoljuba Simonovića postavi hirurga Miroljuba Stamenkovića. Zaposleni u Udruženim apotekama Niš do sada nisu dozvoljavali novopostavljenom direktoru Stamenkoviću pristup do „obećanog“ rukovodećeg radnog mesta obrazlažući da Je statutima svih apotekarskih ustanova u

Ohijena Dingkcija za humanitanne n0SlgVB

Kragujevac - U noći između petka ı subote obijene su prostoriJe Direkcije za humanitarne poslove kragujevačke gradske Skupštine, zatim švajcarske humanitarne organizacije za pomoć u katastrofama (SDR) ı privatnog preduzeća “Majami” (sve U istoj zgradi, na uglu ulica Karađorđeve i cara Lazara). Za sada nepoznati provalnici odneli su kompjutersku opremu vrednu 12.000 maraka, uključujući ı diskete sa podacima o izbeglicama i raseljenim licima, kao i pet fotografskih aparata za fotografisanje za izbeglička Z RK

dokumenta.

povređeno.

fnn mine! | |0iHE OHBaSsi

Budimpešta - Svi povređeni Jugosloveni u autobuskoj nesreći koja se u subotu desila kod mađarskog grada Đera, nalaze se van životne opasnosti, izjavio dežurni lekar hirurškog odeljenja đerske bolnice. U nesreći kod Đera, kada se autobus koji je vozio na relaciji Cirih - Subotica, prevrnuo iz nepoznatih razloga, poginulo je dvoje jugoslovenskih državljana, devetoro putnika je teško, a šestoro lakše

Srbiji predviđeno da njihov rukovodilac može biti samo dipl. farmaceut.

- Ovo je prvi nasilni upad policije u neku ustanovu u Nišu ito je izuzetno ružan i neprihvatljiv postupak republičkih vlasti koja nastoji da zdravstvo u čitavoj Srbiji stavi pod kontrolu JUL. Hirurg Stamenković je suprug člana Direkcije i predsednika OO JUL Slađane Stamenković - rekao je Milosavljević.

Novinari su juče na Upravnoj zgradi udruženih apoteka Niš zatekli obijena ulazna vrata koja su, međutim, iznutra bila zaključana. Samo po zvucima iz unutrašnjosti zgrade bilo je jasno da se u njoj neko nalazi. Z.M.

meni get EaHtB JDSIDVEIHI

nosti

U bolnicu u Đeru su primljeni: Milan Vukadinović (1939), Krpić Čedomir (1943), Ljubiša Jovanović (1954), Miodrag Marković (1961), Goran Živadinović (1977), Ljubodrag Ilić (1948), Stojanka Ilić (1953), Milan Ilić (1953), Miloš Rakić (1951), Slavoljub Lapčević (1961), Dobrica Bogičević (1975), Nebojša Miladinović (1987) i vozač autobusa Dragiša Dimitrijević (1952). U težem stanju se nalazi Marica Predolec (1950) i Milutin Radulac (1920). (Beta)

DEŽURNA

Osuđeni alorističar iz Knjaževca Boban Miletić Bapst najavio žalbu Vrhovnom sudu Srbije zbog "ponižavajuće presude”

Niš - Aforističar Boban Miletić Bapsi iz Knjaževca, koji je prošle sedmice osuđen na pet meseci ztvora Zbog toga Što je u svojoj knjizi aforizama, epigrama i pesama “Srbijo, majko, plači” izložio poruzi predsednika SRJ Slobodana Miloševića, najavio je juče da će se žaliti Vrhovnom sudu Srbije “zbog ponižavajuće presude”.

“Ljudi su počeli da okreću glavu od mene i da mi govore da sam se “dogovorio” sa vlastodršcima. Kažu mi da izvesni Pera robija godinu dana jer je ukrao komšiji meso iz zamrzivača, a da sam ja kažnjen sa samo pet meseci zatvora iako sam po tvrdnjama Dušana Đurićam okružnog Javnog tužioca iz Zaječara i Veroljuba Cvetkovića, sudije tog suda, uvredio vođu, u kojem su prepoznali aktuelnog predsednika SRJ Miloševića. To zaista nema smisla. Sudija Cvetković me je ponizio. Tražiću od Vrhovnog suda Srbije da me oslobodi odgovornosti ukoliko smatra da nisam kriv ili da me kazni maksimalnom zakonom propisanom kaznom od tri godine”, rekao je Miletić za Danas.

Boban Miletić Bapsi

On je dodao da veruje da su njegova presuda, kao i progon političkih protivnika režima pre svega u funkciji zastrašivanja naroda, ilustrujući tO SVOjim aforizmom: Ne plaše se oni mene. Druge plaše sa mnom. Prema njegovim rečima, presuda Okružnog suda u Zaječaru trebalo bi da padne pred Vrhovnim sudom, mada u Srbiji danas ništa nije sasvim Sigurno. “Može se desiti da vlasto-

Njujorški tribunal za zločine NATO presudio

NIRTO je lpiv-

Beograd - Međunarodni tribunal za ratne zločine SAD i NATO juče je u Njujorku ocenio da su vlade država članica Severnoatlantske alijanse odgovorne za vođenje neobjavljenog rata protiv SR Jugoslavije.

Kako je prenela Radio-televizija Srbije, taj sud, formiran na inicijativu lidera antiratnog pokreta „Međunarodni akcioni centar“ iz Njujorka i bivšeg američkog državnog tužioca Remzija Klarka, proglasio je vlade zemalja NATO-a odgovornim i za kršenje povelje Ujedinjenih nacija i gotovo svih drugih međunarodnih konvencija. Više od 40 svedoka i veštaka je u devetočasovnoj raspravi iznelo niz argumenata koji „ukazuju na zločinačku i nehumanu spregu Vašingtona, UN, evropskih vlada i interesa krupnog kapitala, kojoj se suprotstavio mali i divljenja dostojan srpski narod“, javila je RTS. Jedan od zaključaka u obrazloženju presude glasi: „Ukinuti sankcije i ekonomsku blokadu Jugoslavije, platiti ranu štetu i pomoći zemlji od najvećeg značaja na Balkanu da razvije svoje ekonomske potencijale“. |

Remzi Klark je u završnom govoru, nakon donošenja presude, osudio „nasilje SAD nad malim narodima“, i pozvao Čovečanstvo da se suprotstavi uspostavljanju novog svetskog poretka, prenosi RTS. (Beta)

:

držci još ojačaju ı da imamo u noći dugih noževa. U tom slučaju moglo bi se dogoditi da me Vrhovni ili neki drugi sud kazni i sa 36 ili 360 meseci. Ipak, verujem da je njihov kraj blizu. Došli su u poziciju da će im ceo izgladneli narod biti teToristi. ] to oni najopasniji”, rekao Je on.

Miletić je dodao da i dalje piše 1 objavljuje aforizme i da bi uskoro trebalo da bude odštampana i njegova knjiga “Smrt fašizmu, slobodan narodu”. “Ja nisam mogao da biram. Onoga trenutka kada su me uhapsili, oduzeli knjige i < predali me istražnom sudiji ja

sam postao prvi osuđeni pisac

u SRJ i automatski ušao u sve-

tlu srpsku istoriju. Tužioci ı su-

dije su mogli da biraju. 1 oni su izabrali da se Boga ne boje.

Mada sam uvek želeo da u ne-

čemu budem prvi sada želim

da budem poslednji pisac u

ovoj zemlji i na planeti koji će

biti kažnjen zbog svoje pisane reči”, rekao je Miletić i dodao da je “sramota” što Društvo književnika Srbije do sada nijednom nije reagovalo na njegovo hapšenje, suđenje i presudu. Z. Miladinović

=

Dragan Kojadinović

Uskoro prnounam

Stiiilija B iz BS

Beograd - Smenjeni direktor beogradskog Studija B Dragan Kojadinović rekao je agenciji Srna da očekuje kako će “vrlo brzo” biti realizovana mogućnost emitovanja dvOčasOvnog progTama iz nekog centra u Republici Srpskoj.

Kojadinović nije želeo da saopšti više podataka o mestu ı studiju odakle bi trebalo da bude emitovan ovaj program.

On je dodao da će smenjena ekipa RTV Studija B, uz program iz Republike Srpske, emitovati ı program putem interneta i satelita. (FoNet)

Priština - Šef Misije UN na Kosovu Bernar Kušner izjavio je juče, na prijemu povodom prve godišnjice početka međunarodnih misija, da je pomirenje jedino rešenje za Kosovo.

„Upravo smo se vratili iz Saveta bezbednosti i moraćete da podržavate mene i Misiju još najmanje godinu dana, a ako želite (da čujete) moje mišljenje, jos i više od godinu dana“, rekao je šet UNMIK.

„Kosovu je potrebna demokratija, nje mora biti i biće Je“, istakao je Kušner.

Zahvaljujući svim pripadnicima medđunarodnih misija na Kosovu za njihov nepre-

kidni rad, Kušner je izrazio nadu da će dru- gi. (Beta)

Na skupu uoči današnje godišnjice ulaska Kfora na KOso-

Priština - Oko 2.000 kosovskih Albanaca i njihovih go-

Bernar Kušner, šef Misije UN na Kosovu

Pominenje jeillino nešenje za Kosgva

ga godina njihovog delovanja biti bolja nego prva. Komandant Kfora, španski general Huan Ortunjo rekao je da Kfor ima čvrstu nameru da „osigura bezbednost i slobodu kretanja za građane Kosova“, konstatujući da ostvarenje tog zadatka „prevashodno zavisi od uspeha civilne Misije UN“.

Pored visokih zvaničnika međunarodnih misija na Kosovu, na prijemu su bili i albanski politički lideri Ibrahim Rugova (Demokratski savez Kosova), Redžep Cosja (Ujedinjeni demokratski pokret), glavni urednik dnevnika „Koha ditore“ Baton Hadžiju i dru-

Rihanci nanoslavili ulazak NRTI na Kosovo

stiju iz albanskog grada Kukeša obeležili su juče u Prištini godišnjicu dolaska međunarodnih snaga na Kosovo i početka povlačenja jugoslovenske vojske i srpske policije iz te pokrajine.

vo, „odato Je priznanje“ NATO-u, SAD, Evropskoj uniji i Albaniji za, kako je navedeno, „doprinos u uspostavljanju mira na Kosovu“. Takođe je upućen predlog da se Kukešu, koji je prošle godine primio vi-

še stotina hiljada izbeglica sa Kosova, dodeli Nobelova nagrada za mir. Učesnici skupa su ponovo apelovali na medunarodnu zajednicu da pojača pritisak na Beograd da iz zatvora u Srbiji oslobodi zatvorene kosovske Albance i da rasvetli sudbinu nestalih. (Beta)