Данас
KULTURA –
== _Dauidoff Concert Season: Maksim Vengerov (violina),
Beogradska filharmonija, Vaag Papjan
(dirigent), Velika dvorana Sava Centra
ponedeljak, 26. jun 2000. l
ISO IUAMRNO S PUTA PO SRBIJI (7)
Pomama, ples neviđene brzine i okretnosti na najlanjoj strani, zabacivanje glave unafrag sa smeškom kakvog koncentrisanog i ozarenog Roberta Daunija Džuniora, a onda neodoljivo očijukanje sa publikom, te oči kao žar, vrele i, paradoksalno, svetle famnnine - oh, pa fo može samo bifi Maksim Vengerov, nekadošnje čefvorogodišnje Čudesno dele iz Novosibirska, a. sada, kao dvadesefogodišnjak,
kralj koncertnih podijuma, koji se neveroval-
nom i zapetljanom igrom slučaja prostiru jednim svojim krakom i do - muzički sasvim rasfrojenog - Beograda. Maksim Vengerov, mlad, a tako star i mudar, pravo ofelofvorenje jedne naizgled nemoguće idejne premelične U srećnoj verziji čuvenih Ujevićevih stihova!
Necugaslio srce
sile, prehvarajući ih u besprekorno navijenu muzičku kutiju u picikafima, parajući unutrašnjost zapuštenih [eiovERO Lib predela U Uobičajenim orkestarskim tumačenjima i tražeći časi umeiničku, pošlenje za kompozilorske zapise i sjajan provod napokon za sve U dvorani i na sceni, oduševljavaju ponajviše, čak i ako se ne odlučite da zadete dublje prateći njegovu nadahnutu speleološku SLDSUJRIU sa svim njenim zvukovnim iskušenjima. Simfonija br. 2 u De-duru op. 36 izvešće Vengerova pred publiku ponovo, ali u ulozi lako prvoklasnog dirigenta da oni koji nisu prisustvovali ovom događaju mogu, bez peterivanja, da Zale doveka. Svrdlanje po svakom čvoriću kompleksinih | i || stava, a savršena
Opravdanje za Vlastite 7I0Čine...
u najvažnije, stekli smo možda više
iskustava nego što nam je stvarno trebalo: sami na trenutke ne znamo što bismo s viškom. Teško je osvajati sadašnjost a da se prethodno ne ovlada prošlošću. Braneći nasljeđe, valja biti spreman da u određenom času branimo sebe od nasljeđa. Spašavali smo pamćenje ne pitajući se dovoljno što je u njemu vrednije i manje vrijedno - došli smo u priliku da sami sebe spašavamo od tog
lj nekim stvarima, koje se ne ubrajaju
ničim ne umanjuju identitete i ne ugrožavaju samostalnost. Tko ih ne umije prepoznati i ne želi preuzeti osuđen je da ponovno živi prošlost, njezin lošiji dio. Golem posao očekuje inteligenciju na balkanskim i para-balkanskim prostorima. To više što je slaba i prorijeđena, opterećena zabludama ili promašajima. Cekaju nas obračuni s prošlošću, pamćenjem, poviješću. Svatko će se, tamo gdje jest, najprije morati suočiti sa
Golem posao očekuje inteligenciju na balkanskim i para-balkanskim prostorima.
To više što je slaba i prorijeđena,
opterećena zabludama ili promašajima. Cekaju nas obračuni s prošlošću, pamćenjem, poviješću. Svatko će se, tamo gdje jest, najprije morati suočiti sa samim sobom, odgovarati za ono što je učinio ili propustio da učini
* istog pamćenja. Javljaju se-slobode, a ne # znamo što bismo učinili s njima ili pak * dolazimo u iskušenje da ih zlorabimo.
samim sobom, odgovarati za ono što je učmio ili propustio da učini. Ne vidim kako će, na primjer, Srbija osloboditi
Pa, ako je Mel Gibson u svoje vreme već bio „hrabro srce“, onda |e Maksim Vengerov srce neugaslo i |oš više od toga. Njegova jedinstvena radost u kojoj pulsira milijarde komorica sićušnih i skupocenih srdašaca najdubljeg i najsloženijeg muzičkog sadržaja obara s nogu šoroliki sastav publike u Sava centru, {ednako kao i bilo gde u svefu. Alferngfivna mladež sa pomodnim plofnenim šeširićima, neohipi zvoncare oslikane platforme papuča, stroga eleganci|ja na drugoj strani, dektoltei i komplefna O iilbrhi dženfimena sa obaveznim sakoom dugih rukava i čvrsto pritegnuiom kravatom - oh, svi oni aplaudiraju kao po komandi kakve žice koja podlaklice uzdiže gore da pozdrave jednog perfektnog Ludviga Vana, konačno i najzad u Beogradu.
Posle prošlogodišnje problematične saradnje sa Beogradskom iiPapionijbm U OVOm istom Befovenovom De-dur violinskom konceriu op. 01, evo sada Vengerova na svome orkestarskom posedu uz finog i muzikalnog maesira Vaaga Papjanga. Način na koji će on svaki put izrazito drugočije ponovili sićušni mofiv uvoda - priča je za sebe a celokupno obilje koje sledi daleko po svojoj delikatnosti i vrlinama sveobuhvalnih značenja premašuje veličinu i mogućnost novinskog feksta. Postupak kojim Vengerov oživotvoruje orkesfarske
razumljivost svake melodijske linije, raskošno razjašnjen ritam i muzičarski 0 prema bojama instrumenata u orkesiru, učinili su ovu simfoniju besmrino pulsirajućim komadićkom materije na koju bi Ludvig Van, da je čuje, bio bez sumnje ponosan. Maksim Vengerov je razlog da se koncenrti seriozne muzike uopšle održavaju i da na njima dlanovi u gledalištu grme, eto baš tako! Zorica Kojić
LU OLI 1
___Britunski glumac Dejvid Tomlinson, poznai iz filma „Meri Popins“, umro je u 84. godini. Tomlinson'je preminuo nakon neko-
| | liko srčanih: udara koje je pretrpeo u profe-"
klih-nekoliko meseci. Britanski glumac osta(e nojzapamćeniji po ulozi oca dvoje dece U hif mjuziklu „Meri Popins“ iz 1964. godine. U korijeri je snimio više od 50 filmova. Poslednji, O Friendish Plot of Dr Fu Manchu“, snimio |e 1979. godine, a pariner mu je bio Piter Selers. „Uvek je pre svega bio glumac i fo je bila njegova strast“, rekao je njegov sin Džejms. {Beta-AP} :
MIIJUBE:S
KALEMEGDANSKI SUTONI - Oya zička omladina Beograda, ispred ćijeg zdanja (e se koncerfi i održavali– neposrednoj
Nameću se podjele, a nema više što da se dijeli. Na Balkanu i u njegovu okružju premalo je mjesta za veličine - za Veliku Srbiju ili Albaniju, za Hrvatsku do Drine, Bugarsku s Makedonijom, za obnove starih kraljevstava i carstava, domaćih ili stranih.
Teško je pretvoriti rasute baštine u svojinu. Vladari svijeta ne dopuštaju da se pomiču tuđe granice kako sami ne bi morali micati vlastite. „Europeizirati Balkan ili balkanizirati Evropu“ ne znači isto u Zapadnoj Evropi i na samu Balkanu.
Pod prismotrom svijeta, koji nas nadzire kao nedorasle štićenike, uvjeravamo sami sebe da smo kadri dosegnuti do visokih razina i viši stupnjeva samostalnosti i suvereniteta - nismo ih, čini se, zaslužili, mnogi među nama nisu ih dostojni. Po svemu sudeći, pritisci izvana će nas još dugo navoditi na civiliziranije međusobne odnose više negoli unutarnje težnje. Za postignuća te vrste nije preduvjet zajednička država. Propusnost granica i razmjena dobara, materijalnih i duhovnih, susreti ljudi i dodiri kultura, protok ideja i iskustava, suočavanje stvaralaca i djela, postali su kriterijimi civiliziranosti. Oni
+
|
lefnji festivalski program organi-
noj blizini spomenika pobedniku}. Večeras: konceri
vlastitu budućnost od krivice za zločine koji su počinjeni u njezino ime, koji su Je osramotili. Hoće li postupiti drukčije od Hrvatske, čija je. vlast do jučer vukla za sobom vonj lešine. Koja je, stekavši samostalnost, otklonila pitanja o naravi i mjeri ustaških zlodjela, ispit savjesti pred nacijom i pred svijetom.
Srbi su prije ostalih Južnih Slavena, uz napore 1 Žrtve, izborili i zasnovali vlastitu državu. Potvrdili su njezinu prisutnost ı značenje u modernoj povijesti više nego itko na ovom prostoru. To im može olakšati posao što ih čeka, koji je po svojoj prirodi neugodan i dugotrajan. Bez toga nema katarze ni otkupljenja: bez priznanja da su pobijene tolike hiljade pravednih ljudi, u Srebrenici ı Prijedoru. u cijeloj Bosni, u Vukovaru: hiljade hiljade! Da, i drugi su ubijali - ali u ovom ratu nitko toliko. Osim toga, tuđa ubojstva nisu opravdanje Za vlastite zločine...
Povijest je kadra suočiti nas s neočekivanim. Nije naodmet podsjetiti u ovoj prilici, na primjer, kakav nam je pružila, poslije najstrašnijeg rata stoljeća, napredna njemačka inteligencija: usudila se staviti ogledalo pred obraz svoga naroda, predočiti mu svu strahotu naci-
PREDRICIMATIJEJEXIICIJ
zma za kojim se masovno poveo, Suočiti ga - bez ustupka i milosti - s vlastitom odgovornošću i krivicom. Ne vjerujem da je ta vrsta obračuna povlastica „velikih naroda“, ni da se iskazuje kvantiteTOMI... Svatko ima pravo - u svijetu koji se mijenja - mijenjati svoj pogled na svijet. Valja pritom obrazložiti ili opravdati, Javno kad su u pitanju ljudi od pera i javne riječi, zašto su jučer govorili ı činili jedno a danas govore i čine drugo, posve oprečno: zatražiti ispriku ili Oprost, ne skrivati se iza poricanja I zaborava. Moralni deficit snižava mjerila
1 umanjuje vrijednosti u društvu. Ne
rađa samo krizu u kulturi, nego još više krizu povjerenja u kulturu. Malo što mi je toliko strano i odbojno kao ponašanje onih koji računaju na sveopću amneziju [to se ne odnosi samo na srpske intelektualce). Kao da smo zaboravili što su prije zastupali, ne vidimo kako su se mijenjali, ne znamo na koji su način stavove usklađivali s pogodnostima, riječi usuglašavali s prigodama. Do nedavno članovi ili funkcionari partije na vlasti, sudionici i učesnici NOB-a, sljedbenici Titove linije, poklonici bratstva i jedinstva, komunisti, internacionalisti, ateisti, a sad odjednom aktivisti novih, suprotnih partija, mrzitelji Tita ı Jugoslavije, protivnici svakog zajedništva, progonitelji „jugonostalgičara“, žestoki nacionalisti i ljuti antikomunisti, vjernici bez vjere. Takvi su me otjerali, više negoli išta drugo, iz moje zemlje.
Na svakome je da potraži način na koji će moći svrsishodno raditi na sebi samom i na svojim odnosima spram drugih. Negdje će to možda ići lakše nego što nam se to danas, nakon svega, čini. Negdje će biti vrlo teško. Nigdje neće biti sasvim isto: Slovenija i Hrvatska, Hrvatska i Srbija, Srbija sama sa sobom i s drugima, Vojvodina uz nju ili pokraj nje, Crna Gora s njom ili bez nje, Makedonija bliže ili dalje od nas. Ne znam kako će se pomiriti Bosna s Bosnom.
Kosovo s Kosovom možda neće nikada. Nastavlja se Tekst Predraga Matuejevića, nastao kao „odgovor“ na
njegovo nedavno gostovanje u
Srbiji, ekskluzivno Je svedočenje za čitaoce Danasa i riječkog Novog lista
dd Ć —Ć Žž — wi — wd di wd — — _ wd _ ~ — wd dd dd 0 — ~ ve STOLOVI ZA KOMPJUTERE & KANCELARIJSKI NAMEŠTAJ
sa Dugim Toplim Popustom!
0 iz Loznice, dirigeni Lazar Petrović ____ __
U GALERIJI - u saradnji sa Dragstorom ozbiljne muzike Progra- | og čeras U 21 sal u Likovnoj galeriji Kulturnog cenira Beograda: Ivana
ikovi}_ ____________ O —~M )CITAJ KNJIGU - u beogradskoj knjižari „Gligorije Vozarević' svakod 10 do 11 sali organjzuje se Va. kulturno-obrazovna manifestacija. |
Rene Ruso ma pretpremijeri svog novog filma u Los Anđelesu (projekcija u dobrotvorne svrhe - prihod je otišao organizaciji Save "he Chill dren). Ruso je Nataša u ovoj igrano-
nas susre! doce sa Vesnom Aleksić
SCENA KOD MUCIJA - Većeri jednog glumca ponedeljkom: večeras u 20.30 Svetlana Bojkovič
ART FINALE 1999/2000 - Promocija knjige prof, dr Vladete Jerotića „Današih rođako” u 18 sati u Art bioskopu Akademije + Otvaranje izložbe „Čarobne maske komedije del'orle” u 19 sati u Galeriji Akademije —- Promocija ćasopisa Teafron 11] u 19 soti u Muze|u pozorišne umetnosti Srbije + „Ljubavnik“ Petera Handkea, diplomska predstava studenata glume u klasi prof. Predraga EFj· dusa u 20.30 sati u Modernoj garoži + „Laža i paralaža” i „Piokondirena likva“
animiranoj kome-. | {odlomci}, S. Popovića, ispitna predstava studenata || godine glume u klosi prof.
diji a partner joj je | Branislava Jerinića, u 20.30 sati na sceni Dadov.,
Robert DeNiro. KARI VELIKE STVARNOSTI - Izložba froje naivnih slikara iz Kovačice omp
Redovna bioskop- dine Marije Vergove, Jana Glozika i Morline Markov, otvara se večeras u ; 1 : rkov, otra sb ve{eras STO poSTO STO!
ska eksploatacija - Tecatlipoka
| sali u Galeriji „Pečat“ {Stražilovska i _ Beograd, Tadeuša Košćuška 72
tel. O11 186 355, tel/fax 186 267 mob. 063 250 700, 705 950 Www.V\eacomp.co.yu
___IZLOZBA - U Valjevskom internacionalnom umeiničkom studiju „Radovan. • zvrslan kancelarijski STO · rnavac Mića" izlažu moskovski slikari Mara Daugavieta i Naialija Blaženova {20 lja na plafnu). Izložba e ofvorena do 21. jul.
filma startuje 30. Juna.