Економист

818

Kolikogod mi zastupali tezu, da se makar ı pomoću jedne bezobzirne carinske zaštite, pod svaku cijenu ima forsirati razvi“ak naše vlastite industrije, ipak držimo, da put, kojim je ovdje -идагепо, loše, veoma loše djeluje na razvitak našega paroDro„darstva, a da pri tome malo, veoma malo može da unaprijedi · mašu brodogradnju.

Interesi parobrodarsiva i interesi brodogradnje ne idu paralelno. Parobrodarstvo, specijalno ono koje posreduje u internacijonalnom prometu i koje mora da izdrži svjetsku konkurenciju, mora da se održi u toj konkurenci, svoje parobrode da nabavlja i gradi «опдје саје је 10 najjeltinije. Brodogradnja opet mora nastojati, da se bar parobrodi domaćih brodovlasnika grade na domaćim 'brodogradilištima. Država, koja je pozvana da vodi računa i O interesima brodovlasnika i o interesima brodogradnje, mora da madje načina, da udovolji jednima i drugima: parobrodarstvu, da svoje plovne objekte dobiva uz cijenu, koja mu omogućuje konkurencu, a brodogradnji, dovoljno uposlenja. Zavodjenjem tako visoke carine na parobrode, država je imala u očima lih interese brodogradnje, dočim je interese parobrodarstva, koji su interesi za našu privredn daleko važniji, potpuno izgubila iz vida.

Mi u Evropi imamo nekoliko država, koje imaju znatno razvijenu trgovačkn mornaricu, a da nemaju skoro nikakove brodogradnje.sU privredi Grčke, Norveške te nekih drugih država #rgovačka mornarica igra odlučnu izlogu, pa ipak te države sve svoje parobrode nabavljaju u inozemstvu i ne posjeduju znatnijih brodopradilišta. Industrija gradnje parobroda ne da se tako lako podignuti n državama, koje u tom pogledu nemaju nikakove tradicije. U koliko se pomoću subvencije i podigne jedua takova industrija, onda ona i producira uz cijenu, koja je za nekoliko 9/, Veća nego što je cijena na ргодогтаф шта recimo Engleske i Njemačke. Sve one dvžave, koje imaju vlastita brodogradilišta, a da pod jedno nemaju i jednu vanredno razvijenu željeznu i mašinsku industriju, moraju silom prilika da skuplje produciraju od onih država kod kojih je čitavi produkcioni proces „koncentriran u nekoliko poduzeća. Austro-Ugarska Monarhija nastojala je pOsljednih godina pred početkom rata, da podigne vlasti industriju brodogradnje. Premda je Austrija imala dosta dobro razvijenu industriju željeza, ipak su njena brodogradilišta gradili brodove uz cijenu, koja je za nekih 30%/, nadmašivala cijenu brodova