Економист

819

gradjenih u Engleskoj. A dabi se brodovlasnike sklonilo da svoje Бгодоуе трак стаде na domaćim brodogradilištima, država je davala posebne premije za svaki izgradjeni brod, a osim toga specijalno je subvencionirala one parobrode, koji su bili izgradjeni na domaćim brodogradilištima. Ona pako društva koja su uživala redovite subvencije, u prvom redu Lloyđa, direkno je silila, da sve svoje parobrode moraju graditi na domaćim brodogradilištima.

Situacija je kod nas da imamo jednu čednu trgovačku mornaricu, koja se baš sada nalazi u jačem razvitku, a da nemamo ni jednog brodogradilišta, koje bi ozbiljno dolazilo u obzir. Naša irgovačka mormarca ima iu lošu sfranu, da su njeni brodovi većinom starijega datuma pa da prema fome nisu ekonomski u exploataciji i da bi ih čim prije trebalo zamjeniti novijim, boljim i ekonomski racionalnijim parobrodđima.

Kod ovakovih prilika udariti carinu od 30% na svaki u inozemstvu nabavljeni parobrod, znači ne samo onemogućiti dalji razvitak naše mornarice, nego i onemogućiti njenu regeneraciju. Da bi mi još imali jedno uređeno brodogradilište, mi bi još mogli razumjeti nastojanje države, da tom brodogradilištu dođe u susret. Ovako kod pomanjkanja jednog uporabljivog: brodogradilišta znači zaprijećiti obnovu i razvitak našega parobrodarstva, bez da se uspije podignuti vlasti industriju brodogradnje.

Jedan veći trgovački parobrod, koji bi bio sposoban za prekookeansku plovidbu, zapada danas preko 10 miliona dinara. Ako uzmemo u obzir carlnu od 30%, to bi naše brodovlasnike taj parobrod zapao 13 milijona dinara. Osim (ора 510 to povišenje cijena, obzirom na čedna sredstva kojima raspolaže naša |го0vačka mornarica, priječi nabavku parobroda u većoj mjeri, ono slavlja u pitanje i rentabilitet eksploatacije tih uz naplatu carine nabavljenih parobroda. Ne smijemo zaboraviti, da se svjetska trgovačka mornarica još uvijek nalazi u krizi i da dobar dio trgovačkih brodova leži po raznim lukama, jer se eksploatacija nikako ne гепшта. Ако naša parobrodarska društva usprkos toga dosta dobro prolaze, imaju to u glavnom tome da zahvale, što je eksploatacija kod nas znaino jeftinija. Plate našega osoblja ni izdaleka ne dostižu naplatu engleskog osoblja, a i sama režija kod nas je znatno niža. Upravo ova jeftinija eksploatacija omogućuje našemu parobrodarstvu, da se sa uspjehom održi u ovoj teškoj