Економист

820

konkurenci i dok druge nacije puštaju svoje parobrode da irunu po lukama, šveđer nabavlja nove parobrode.

Predpostavimo li, da će nas novi parobrodi зарада! 30"/.. više nego šio za to plaća ostalo inozemstvo, onda višak kamata koje moramo plaćati, jer naši parobrođi zapadaju 30" više, eliminira skoro čitavu prednost slabije honoriranog osoblja ili niže režije, i time dolazi u pitanje, dali će se naši parobrodi i dalje moći sa uspjehom održati u svetskoj konkurenci.

Carina na predmete, koji služe izravnom konsumu, eventualno poskupljuje taj konsum i nema daljeg uljecaja. Carina na parobrode ne samo što poskupljuje nabavku tih parobroda, nego ona konstantno poskupljuje i čitavu eksploataciju, budući je uloženi kapital za iznos carine veći pa prema tome i kamate moraju više da izbace. Za parobrođe, koji se imaju upotrijebiti lih u našim vođama, to poskupljenje režije dalo bi se nadoknaditi većim tarifama kod prenosa robe i putnika. Ali kod parobroda, koji plove u međunarodnom prometu nema ni govora da bi se povišenim tarijama dao pokriti višak troškova eksploatacije. Ostane li, usljed carine, da parobrodi zapadaju naše brodovlasnike 390%/ više nego što to zapada inozemne brodovlasnike, onda je više nego sigurno da o daljem razvoju našega parobrodarstva, barem ı koliko se tiče internacionalne prekomorske plovidbe, nema ni govora.

Naša trgovačka mornarica odmah poslije rata nalazila se je u stagnaciji. Kako se novi parobrodi nisu nabavljali, a oni već postojeći svake su godine manje odgovarali modernim zahtjevima, to je bilo jasno, da je ta na oko prividna stagnacija značila očitu dekadencu. Tek pred nešto više od jedne godine, vidimo vidan napredak. Osnovalo se nekoliko novih društava i nabavio se znatan broj dobrih parobroda, tako da je izgledalo, da ćemo u jednom zamahu da nadoknadimo sve propušteno. Dapače pred godinu dana tri naša parobrodarska društva otvorila su redovite linije za skoro sve luke Sredozemnog Mora, a jedna je proširila svoje redovite linije na jednu stranu do Crnoga Mora, a na drugu stranu. do Maroka i Kanarskih Otoka.

Jasno je, da redovita plovidba potrebuje parobrode drugoga tipa nego što:su veliki parobrodi izgrađeni za prenos glomazne robe. Mi imamo prilićno velikih parobrođa slobodne plovidbe, previše malih lokalnih parobroda, a skoro ništa parobroda srednje tonaže, koja bi se dala upotrijebiti za putovanja po Sredozemnomi