Економист

822

se ne može od nje tražiti, da lih iz nekih sentimentalnih razloga u ime carine plaća 30%/, vrijednosti nabavljenih parobroda. Jedino onda, ako je kod nabavke parobroda cijena koštanja jednaka, upisao se parobrod u jednu našu, jednu englesku ili jednu južnoamerikansku luku, možemo se nadati da će naša emigracija mnogo doprinjeti obnovi i proširenju naše trgovačke mornarice.

Mi posjedujemo samo jedno veće brodogradilište, nu [0 5е nalazi n fakovome stanju, da mije u položaju да 5 изрјећот izradi jedan veći objekat, a osim toga, ta izradba stajala bi пега2mjerno više, nego što se dade dobiti u inozemstvu. Po iniormacijama, koje smo dobili, za jedan parobrod srednje velićine, koji se dade nabaviti n inozemstvu za 11 milijona dinara, tražilo je to domaće prodogradilište ravnih 18 milijona dinara, dakle za dvije шесте više. Ostane li takovo stanje, to će parobrodarska društva Oč parobrode, koje i usprkos carime ipak moraju da nabave, radje kupiti u inozemstvu i platiti 30%, carinu, nego ih dati izgraditi na domaćem brodogradilištu. Posledica uvođenja carine na nabavku parobroda biti će, da će naša parobrodarska društva u buduće kupovati manje parobroda, a u koliko ih budu morala nabavljati, da će ih i uprkos carine ipak kupovati u inozemstvi, jer je carina još uvijek manja nego Što je razlika cijene između рагоbroda kupljenog vani i izgrađenog ma našim brodogradilištima. U nijednom slučaju ne će паза рагођгодагзка društva svoje parobrode graditi ma domaćim brodogradilištima, a lime je | svrha te carine skroz promašena.

Prema tome držimo, da smo bili u pravn kad smo već u uvodu naglasili, da će ta carina loše djelovati na razvitak našega parobrodarstva, a ni najmanje neće unaprijediti našu brodogradnju.

Naša brodogradilišta, sve kad bi bila i tehnički dotjerana, producirat će bar u prvo vrijeme za skoro 50O%o skuplje nego 510 bi zapala nabavka u inozemstvu. Mi priznajemo, da je u interesu naše privrede, da se podignu i domaća brodogradilišta. Težište pitanja leži u tome, («ко се da snosi taj višak prodđukcijonih troškova. Uzevši sve u pretres jasno je, da taj višak u nijednom slučaju ne može da snosi naše parobrodarstvo, budući bi onda ono bilo ugroženo u svojoj egzistenciji i nalazilo bi se u inleriјогпот položaju prema inozemnim društvima, koja nepoznaju carine i svoje brodove nabavljaju ondje, gdje ih mogu пајроvoljnije da dobiju.