Економист

211

raii ta jedna milijarda. A kako bi taj državni papirnati novac došao u opticaj lih za izmjenu sitnijih novčanica Narodne Banke to naravno nema ni govora bilo kojoj inilaciji. Naravno dđa bi za svaku eventalnost zakonom trebalo urediti koliko državnog papirnatog novca smije najviše biti u opticaju.

Pripominjem da je predratna Italija imala u opticaju državnog papirmatog novca za 400 milijona lira (zlatnih) šro bi odgovaralo današnjoj vrijednosti od 4.400 milijona dinara, a kako smo mi po broju slanovništva više od jedne četvrtine predratne Halije, to bi ı mi mogli imati jedan opticaj državnog papirnog novca od jedne milijarde ili skupa sa sitnim metamim novcem od jedne i po milijarde dinara, bez posljedica po dinar.

Provodenjem ovoga prijedloga, opticaj novčanica Narodne Banke a time i dugovanja države prema Narodnoj Banci snizio bi se za oko jedne i po milijarde dinara. Preostali opticaj od četiri i po milijarde dinara bio bi pokriven sa metalnom vrijednošću od jedne milijarde 800 milijona dinara, pa bi taj opticaj novčanica naše Narodne Banke bio pokriven za ravnih 40%/, a da se u veličini opticaja ne bi dogodila ni najmanja promena.

Riješenje našeg valutnog probleme ići će djelimično pravcem, kojeg sam ocrtao. Mi moramo jednoga dana zavesti i srebreni metalni novac, a možda i sitniji državni papirni novac i tako smanjiti ne samo oplicaj novčanica Narodne Banke nego i bar donekle riješiti pitanje državnog duga prema Narodnoj Banci. Cim prije krenemo fim putem, tim ćemo prije riješiti taj problem. Pripominjem da se sa izvadjanjem ovoga problema može i odmah početi, dakle i prije nego što smo se konačno odlučili na kojem ćemo nivou da stabiliziramo dinar i u kojoj ćemo relaciji da provedemo valutnu reformu.

Strah od državnog papirnatog novca, u koliko nisu otvorena vrata za izigravanje sa sfrane ministarstva financija i ne prijeti opasnost jedne potajne inilacije, nije na mjestu. Taj će se papirnati novac kasnije i onako zamjeniti sa srebrenim metalnim novcem pa sve da i ostane u oplicaju ne bi Dilo nikakova nesreća budući da smo vidjeli da su mnoge države i prije rata imale znatan opticaj državnog papirnatog novca (Italija, Njemačka i druge) bez da je to i najmanje djelovalo na stabilnost valute.

Drugi pravac za povećanje pokrića našeg opticaja bio bi da se poveća metalna podloga. Tu isto imamo dva puta. Povećanje pod-

14%