Економист

ı prošle godine, Jadranska Plovidba ı Dubrovačka Paroplovidba, po otvorenju Ličke pruge zavele lmiju Dubrovnih—95plit ı to u iste dane ı u itso vrijeme, Jer su obojica računali na subvenciju. Nu kad je ove godine subvencija reducirana, Jedno ı drugo društvo obustavili su tu llimiju. To spominjemo samo da pokažemo kako su se naše čedne sile razbacivale a da tome mitko od pozvanih nije htjeo ıli mogao stati na kraj, premda obzirom na subvenciju kod nas država ima u ruci ı škare ı sukno.

Mi smo u svakom slučaju očekivali da će ta konferencija iznijeti Jedan detaljan plan o svim parobrodarskim linijama пе samo u našim vodama nego ı u inozemnom prometu, а su nam najprvo neophodno potrebite te druge koje se eventualno preporučuju. Treba naime sveđer ı voditi računa o sredstvima koja država može da dade za podizanje parobrdoarstva ı зиђуепслтоniranja Tražiti da se kod svih gradnja koje Je sada izvode u raznim našim lukama ima voditi računa ı o tome da te gradnje imaju služiti za uredemje slobodnih zona potpuno Je nerazumljivo. Pomorski promet ako se ima razviti do Jednog većeg stupnja, mora da Je koncentriran na Jedno, najveće dva do tri mjesta. Slobodne zone mnogo doprinašajun koncentraciji prometa u izvjesnoj luci. Nu ako mi sada u svakoj našoj luci uredimo Jednu slobodnu zonu, od tih zona, obzirom na njihovu mnogobrojnost, nećemo imati one koristi koju bi inače imali. Priznajemo da Je teško pojedinoj komori ne tražiti za Jednu Muku mjenog teritorija, da ona bude naša glavna luka, nu ıpak moramo voditi računa o realnosti ı Jedan put za uvjek presjeći sve te bolesne ı nezdrave ambicije. Ako ı sam naš promet koncentriramo poglavito u Jednoj luci, ı ako samo Jednoj luci dademo privilezij slobodne carimske zone, teško da ćemo u dogledno vrijeme podienuti jednu Muku koja bi bar donekle slićila Jednoj svetskoj luci. Kako će tek onda izgledat ako naše slabe energije utrošimo u više luka. Posljedica će biti da nećemo nikada imati jedne veće luke ı da na našem teritoriju ne ćemo moći koncentrirati veći promet. Mi baš držimo da je konfereneija morala uzeti u pretres ı ovo pitanje ı donijeti jedno muževno rieženje koje pojedinim mjestima možda пебе Копvenirati, alı koje Je Jedino moguće ı Jedino ispravno.

Ne djelimo mišljenje konferencije upogled solunske zone. Ta zona imala Je smisla dok Srbija nije imala izravnog spoja sa morem ı dok Je Austrija tarilama ı raznim šikanama priječila da svojim produktima nesmetano dolazi na svetsko Lržište. Danas Je situacija skroz druga. Danas Srbija u sklopu naše države ima vlastitih luka. Ne zaboravimo da sve ono Što se poduzme u inleresu Hijeke, TrstaiSolunaidenaizravnu štetu naših vlastitih luka. Daleko je bolje one produkte Južne Srbije, koji bi išli tranzitno preko Soluna, odgovarajućim željezničkim tarifama upuliti ma naše luke nego trošiti pare u Jednu tudu, skroz neuredđenu luku. Za onaj promet koji će iz naše države ići u samu Grčku bilo Lo