Економист

668

stupnicima industrije“o njihovim obostranim zadacima i

8. Država bi trebala. koliko je сод moguće, da normira pomoćne ı ostale delove aviona, a na drugoj strani kod nabavke nenormiranog materijala da pomaže.

ЈЕ

Pavle \ladžar, direktor BritanskoMadžarske Banke u Budimpešti, obJavljuje u „Neue Freie Presse” 6. avgusta o. godine interesantan članak .,o koncentraciji u madžarskoj industriji” koji donosimo u izvodu :

Pitanje industrijske koncentracije tretirano je isprva samo u teoriji. ali nije dugo potrajalo, pa su i praktični

privrednici uvideli. da je za današnju |

Madžarsku nemoguće, održati nepromenjeno svoj stari industrijski okvir. Ттапзакејје u svrhu spajanja i pretapanja pojedinih preduzeća počele su isprva samo sporadično: docnije su se li pregovori učestali te je najzad i najpozvaniji činilac u držayi, sam ministar linansija obeležio svoje stanovište u ovom pitanju, podvlačeći potrebu koncentracije madžarske tbyorničke industrije u interesu njene sposobnosti za utakmicu i za kredit.

Na prvi pogled izgleda, da takva koncentracija nije osnovana,jerMadžarska, koja je agrarna država, nije dovoljno industrializovana, da bi se оуо načelo, koje je u svima industrijski razvijenim evropskim državama na dnevnom redu, moralo sprovesti i u njenoj industriji. Osim toga se kod bilansiranja u zlatu ispostavilo, da su se povećanja industrije za Vreme inflacije mnogo više odnosila no količinu nego na kakvoću i da je usled toga nemoguće bilo, ta povećanja i održati.

Osim rentabiliteta mora se kod presudjivanja vrednosti madžarskih industrijskih preduzeća uzimati u obzir, da nisu dovoljno vodila računa o obnovi ı modernizovanju mašina. Da bi zato madžarska industrija dostigla potrebnu tačku rentabilnosti, nužno Je svakako, da ona bolja preduzeća rade svojim punim kapacitetom 1 да se u tu svrhu usavrše, a da ona druga prestanu sa svojom proizvodnjom.

Pokret kartela, koji se opaža u Madžarskoj, ide za 1, da ovo načelo ostvari na taj način, što bi dobra»i rentabilna preduzeća u svrhu što boljeg iskorišćavanja svog kapaciteta u okviru kartela otkupila kvotu nepovoljno produkujućih preduzeća. Konačno pretapanje tih preduzeća završava se najzad fuzijom. Drugi je način onaj, koji se upražnjava u Nemačkoj, putem „.Interesnih Zajednica” u čijem se okviru istina ne sprovodi koncentracija preduzeća, već organizacija sa izričitim smerom specializovanja pojedinih industrijskih grana. Za ovaj je način madžarska industrija i suviše malena ı zato se kod nje pretapanje ima vršiti putem fuzija. Ovaj se prvi način ipak upražnjava osobito u tekstilnoj industriji, koja se posle rata u madžarskoj največma razvila. Budući, da se u ovoj industrijskoj grani veći deo tvornica već prilagodio novim prilikama, to specijalizovanje se vrši putem kartela. — U industriji šećera ı špiritusa karteli su takodjer jako razvijeni i omogućuju stvaranje povoljnih uslova za proizvodnju. — Najzad u mlinskoj industriji pristupiće se rešavanju ovog problema tek, pošto današnja kriza ove industrijske grane bude prestala.