Економист

806

da centrala novčanih zavoda dobrim zavodima ne može nahuditi. Zakonski predlog, koji nam u potankostima nije poznat, pokazali

će ı najvatrenijem revizionistu, da novčani zavodi — a naročito najveći — ı najbolje organizovani među njima — imaju puno

pravo, da se bore protiv onoga, za čim se u istini ide ı da imaju na žalost dosta razloga da sve poduzmu, da osujete ostvaranje novčane centrale. Tu se ne radi toliko o pitanju zaštite ulagača, tu se ne radi samo o ograničenju slobode rada novčanih zavoda uslijed državne ingerencije ı orgamizovanom nadzora nad poslovanjem novčanih inštitucija radi bolje zaštite vjerovnika uopće a ulagača парове; Lu se radi o nečem sasvim trečem : o Jednom vrlo opasnom eksperimentu, koji — bojimo se — može ugroziti normalni razvitak noyčanih zavoda, naročito Je po srijedi sudbina onih velikih novčanih zavoda koji su svoje preimućstvo stekli pomnim poštenim ı dugogodišnjim radom ljudi, koji su povjerenje stekli u najširem krugovima, te koji na održanje tova poverenja polažu od uvijek najveću važnost.

Ne može ı nesmije biti, da se &onmfundiraju dea puanja koja imaju svoje posebno obilježje: pitanje zaš/de ulagača ı pilanje тада ı odgovornosit banaka uopće. Ne može biti dvojbe, da se prvo pitanje mora ı može tako riješiti, da interesi ulagača budu potpuno zaštičeni. Ovaj se cilj ne da postići raznovrsnim propisima i sankcijama, kojim se propisuje neka superkontrola nad novčanim zavodima u vezi sa slkrooim Зетата зресшетапоо 1 једпонКого bilansiranja, koja će u 90 od 100 slučaja ostali ıli bez koristi ili neelikasna. Gubiteima ulagača može se predusresli u prvom redu selekecionim риет па taj način, da se pravo primanja uložaka dade samo stanovitim bankama, koji pružaju po svojim rezervama i drugim komponentima majviše sigurnosii. Razumije se, da bi se zakonodavsivo o akcionim društvima imalo uporedo u mnogo čemu promjenili. (Prispodobi djelo prol. Milorada SUraznickogz u izdanju breovačko-obrtničke komore u Zagrebu 1922 ı dijelo Dr. Velimira Bajkića o Akcionarskom društvu ı pravu nadzora nadnjim irp. i ind. 1926, Stanislav Kukla Problem zaštite ulagača 1924.) No zašlika ulagača — pravo shvaćena — ne smije da bude neki obruč, koji će banke stezati ı onemogućiti pravilnu cirkulaciju poslova. Revizija poslovanja banaka kao profilaktična mjera ne smije da ide na uštrb glavnmi&A organskih funkcija 5уакосв поу= сапог zavoda. Wredit je regulator moderne privrede, a novčami zavodi nisu u sušlini ništa drugo već organizacije kredita. Rredik