Економист

"ЛИ ЦРТУ

507

ic ali na koncu stvar povrerenja. Banke nisu proste akumulacije raznih vrednosti u novcu ı u elektima, nisu kase ı tresori, one su shvaćeni sa pravog i višeg gledišta, Javni organi poverenja, i kao kakovi imadu svoje osebujno biće i svoje organske lumkenje koje se nikakovom kontrolom „,od ozgor” пе dadu stručno nadzirali niti reculirati. Ministarstvo irgovme i industrije imalo je i do sad po čl. 5 i 75 srpskog zakona o akcionarskom društvu 7eograničeno pravo nadzora. „Sıbijanske odredbe, kaže Dr. Bajkić, proširene su једпос lijepog dana ma cijelu zemlju. Ta je skroz nezakonita mjera izazvala silan pokret nezadovoljstva u Zagrebu, koji je tada (1922 god.) bio golovo isključivi centar našeg linancijskog kapitala. (ČI. 75 glasi: „Ministar irgovine 1 industrije može u svako doba izaslati naročite izaslanike, da ispituju bilans

i uopće stanje društva ı njegovu radnju.”) Ovo formalno pravo, dato administrativnoj vlasti u okviru koncesivnog sistema, nije urodilo željenim uspjesima. Potpuno se slažemo sa Dr. Bajkićem, koji kaže: „Koncesioni sistem čedo policijske države, Želeo је, da zaštiti akcionare svojom kontrolom, alı Je mali broj činovnika prema broju društva. nesposobnost njihova za taj tako delikatan zadatak i najzad koruptivan ulječaj organa a. d. učinilo, da je i la kontrola bila samo formalna. Držaoa Je, dakle, notorno nesposobna za Rkomirolu, kakva je Jedina efikasna”

Stoga smo odlučni protivnici svake nadiutorstvene ı diskretionarne vlasti izvršnih oblasti nad novćanim zavodima. Normaiivni sistem za akcionarska društva u savezu sa strogim normama trgovačkog prava, koje daju punu ујавЕ зидоошта 1 široka prava svakom dionićara, odgovara duhu pravne države, Jese pravi |beralni sistem, jer ne daje državi prerogative ı prekensije u pogledu slanovilih slera privrednog života, u koje пагосио шале banke i slične institucije, prerogative, koje su kadre odvratiti strami financijski kapital od sudjelovanja u našim zemljama. (Vidi predavanje Dr. Bajkića o akc. društ. str. 59 ). Jedino normativni sistem voditi će računa o Javnim interesima jer će razvili onu odgovornost uprave, koja Je plod /q/ke итшатпје organizacije, ke koja svojom sopstvenom snagom sve regulira. (00 pilanje odgovornosti upravljajućih faktora jeste centralno pitanje. Ovo valja riješi па пајБигјој pravnoj podlozi, odrediti najstrožje sankcije. Suveremo sredstvo proliv zlouporabe me leži u ma kako konstruiranoj kontroli države (Jer vanjska sredstva ostanu uvijek palistivna sredstva), nemo leži u unutamjem uređenju funkćija ı djelokrugu ma

59%